EN DE

Zanemarujemo veliko rusko tržište

Autor: Darko Bičak
29. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Robna razmjena Hrvatske i Rusije iznosila je lani 1,31 milijardu eura, od čega na uvoz iz Rusije otpada oko 1,3 milijarde

Hrvatska se u procesu pridruživanja euroatlanskim integracijama previše usmjerila na Zapad, zanemarujući razvoj odnosa s drugim zemljama poput Rusije. Da su hrvatske tvrtke proteklih 10-ak godina mogle bolje iskoristiti rusku gospodarsku ekspanziju, složili su se i sudionici konferencije “Pogled k Rusiji”, u organizaciji Akademije za politički razvoj i uz potporu HGK, koja je u petak i subotu u Zagrebu okupila stotinjak ruskih i hrvatskih stručnjaka s područja politike, gospodarstva i znanosti.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

”Odnosi Rusije i Hrvatske su intenzivni i dobri u mnogim područjima, ali ekonomske veze zaostaju za kulturnim i političkim. No u posljednje vrijeme primjetan je pojačan interes hrvatskih poduzeća za Rusiju, a otvoren je i ured HGK u Moskvi”, kazao je Robert Markarian, ruski veleposlanik u Zagrebu. Naravno, većina hrvatskog uvoza iz najveće zemlje svijeta, lani vrijednog ukupno 1,3 milijarde eura, odnosi se na naftu i plin. Istodobno je na rusko tržište plasirano svega 175 milijuna eura roba i usluga iz Hrvatske.

Hrvatska se u procesu pridruživanja euroatlanskim integracijama previše usmjerila na Zapad, zanemarujući razvoj odnosa s drugim zemljama poput Rusije. Da su hrvatske tvrtke proteklih 10-ak godina mogle bolje iskoristiti rusku gospodarsku ekspanziju, složili su se i sudionici konferencije “Pogled k Rusiji”, u organizaciji Akademije za politički razvoj i uz potporu HGK, koja je u petak i subotu u Zagrebu okupila stotinjak ruskih i hrvatskih stručnjaka s područja politike, gospodarstva i znanosti.

”Odnosi Rusije i Hrvatske su intenzivni i dobri u mnogim područjima, ali ekonomske veze zaostaju za kulturnim i političkim. No u posljednje vrijeme primjetan je pojačan interes hrvatskih poduzeća za Rusiju, a otvoren je i ured HGK u Moskvi”, kazao je Robert Markarian, ruski veleposlanik u Zagrebu. Naravno, većina hrvatskog uvoza iz najveće zemlje svijeta, lani vrijednog ukupno 1,3 milijarde eura, odnosi se na naftu i plin. Istodobno je na rusko tržište plasirano svega 175 milijuna eura roba i usluga iz Hrvatske.

“Nakon osamostaljenja hrvatske tvrtke su otišle iz Rusije, a to se može povezati s nesposobnošću prepoznavanja Rusije kao nezaobilaznog aktera međunarodnih odnosa”, smatra Hidajet Biščević, bivši veleposlanik Hrvatske u Rusiji. Realnosti hrvatskih izvoznih potencijala svjestan je i Nadan Vidošević, šef HGK. Kaže da naša zemlja nema kao prije dvadeset godina kapitalnih dobara koja bi mogla plasirati na veliko rusko tržište. Nakon godina ”nesretne tranzicije” od 1992. do 1998., kako to vrijeme nazivaju Rusi, ta velika zemlja se početkom novog tisućljeća stabilizirala i na krilima visoke cijene nafte ostvarila nevjerojatan rast.

“Mi smo u devedesetima za dva puta smanjili svoj BDP, a toliki pad nije zabilježen u SSSR-u ni tijekom 2. svjetskog rata, najgoreg razdoblja u povijesti zemlje”, podsjeća Nikolaj Petrov, analitičar Carnegie centra iz Moskve. Naglasio je da se rusko gospodarstvo mora modernizirati i diverzificirati, a ne ovisiti samo o nafti i plinu, kako bi se stvorilo konkurentno tržište koje će biti na dobrobit svih Rusa, a ne samo oligarhijske manjine.

Autor: Darko Bičak
29. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close