Rast dodatno usporava i smanjivanje fiskalnog manjka – Hrvatska se približava granici od 60 posto BDP-a javnog zaduženja.
Nema drugog izbora nego smanjiti proračunski deficit, poručio je danas zamjenik guvernera HNB-a Relja Martić podnoseći Saboru Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvih šest mjeseci 2012. godine.
Martić je istaknuo kako rast u Hrvatskoj već petu godinu zaredom ograničavaju nepovoljna kretanja u okruženju, ali još više i slaba konkurentnost hrvatskog gospodarstva, loša poslovna klima i izostanak investicija.
Nema drugog izbora nego smanjiti proračunski deficit, poručio je danas zamjenik guvernera HNB-a Relja Martić podnoseći Saboru Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvih šest mjeseci 2012. godine.
Martić je istaknuo kako rast u Hrvatskoj već petu godinu zaredom ograničavaju nepovoljna kretanja u okruženju, ali još više i slaba konkurentnost hrvatskog gospodarstva, loša poslovna klima i izostanak investicija.
Rast dodatno usporava i smanjivanje fiskalnog manjka – Hrvatska se približava granici od 60 posto BDP-a javnog zaduženja, a teret otplata kamata je sve teži, posebno nakon pada rejtinga.
"Uvjeti i mogućnosti financiranja deficita proračuna su teži i upitni. Jednostavno nema drugog izbora nego smanjiti proračunski deficit, i to ne preko prihodovne strane jer se prihodovna strana teško više može povećavati", poručio je Martić.
Jedini brži izlaz iz ove krizne situacije vidi u reformama i mjerama kojima bi se poboljšala poslovna klima i otklonile prepreke, te stvorili poticajni, privlačni uvjeti za investiranje privatnog kapitala, u prvom redu u izvozne poslove.
Istaknuo je kako će monetarna politika i u takvim uvjetima nastaviti provoditi politiku koja će jamčiti relativno stabilan tečaj i relativno nisku inflaciju, uz veliku likvidnost i strukturni višak likvidnosti, kako bi time pomogla ubrzavanju rasta kreditne aktivnosti i investicija.
Martić je rekao kako je HNB je "otpustio monetarne kočnice" i ukinuo niz restriktivnih mjera te na taj način smanjio regulatorni trošak banaka.
"Dakle, naša središnja banka u ovoj krizi radi isto što rade i druge središnje banke, samo to radi u skladu sa svojim instrumentarijem, okolnostima u kojima djeluje i s hrvatskim specifičnostima", poručio je.
Ustvrdio je kako je primarna kunska likvidnost vrlo visoka, da se strukturni višak likvidnosti već dugo kreće oko 4 do 5 milijardi kuna, a u ovom trenutku je oko 6 milijardi kuna.
"U slučaju da se na računima za namjenu banaka brže počnu trošiti sredstva za kreditne programe, HNB će odmah, bez ikakvog odlaganja i ustezanja, osloboditi dodatna likvidna sredstva", kazao je Martić.
Izvijestio je da su banke nakon četiri godine krize opterećene sve većim slabo naplativim i nenaplativim potraživanjima te da vrlo oprezno ulaze u nove rizike, a oklijevanje je vidljivo i kod mogućih zajmoprimaca u uzimanju novih kredita i poslovnih rizika.
"No, još je veći problem što su poduzeća generalno u Hrvatskoj slabo kapitalizirana i bez vlastitih izvora s kojima bi participirali u takvim projektima", istaknuo je zamjenik guvernera HNB-a.
O HNB-ovoj informaciji raspravljaju saborski klubovi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Tako je Pero, vidim da to stalno spominjes… treba drasticno smanjiti potrosnju drzave i porezni pritisak na realni sektor, da se omoguci ikakav oporavak. na taj nacin moze se smanjiti i manjak pa i sam dug.
Inace, 60% je neka gornja granica. Iznad toga, pali smo u ropstvo, jer sa ovakvim kamatama, slabasan rast od 2% biti ce jos i manji. Ako se nesto pogorsa, trebat ce nam 20-30mrd svake g samo za kamate… a to je downward spiral do stecaja.
Koji je recept oporavka? Pustiti privatni sektor da dise, i odustati od svih bespotrebnih drz projekata… umjesto zaduzenja za iste, stvoriti klimu za poslovanje koja je pogodna.
Zar vam je to morao reči zamjenik guvernera ?
Pa to vam ja govorim svakodnevno .
Uključite se u raspravu