Prosječna mjesečna neto plaća za prosinac zapela je ispod psihološke granice od 1500 eura i ostala na – 1494 eura neto. Prosinac je donio lagani pad neto primanja od 0,3 posto u odnosu na studeni, a u tom se mjesecu godišnja stopa rasta plaća spustila ispod 10 posto (9,8%).

Pad neto plaća poslodavci su nadoknadili rekordnim neoporezivim dodacima. Uz plaću su u prosjeku zaposleni dobili još 562 eura raznih naknada pa je prosinačka kuverta bila znatno deblja nego inače. Usporeniji rast plaća očekuje se i u ovoj godini, na otprilike sedam posto godišnje u odnosu na dosegnute razine.

U protekloj godini prosječna je mjesečna neto plaća porasla za 133 eura, a u ovoj bi mogla porasti za dodatnih stotinjak eura, odnosno do kraja 2026. godine dosegnuti oko 1600 eura neto. Zajedno s neoporezivim naknadama zaposleni su u prosjeku, za prosinac, primili više od 2000 eura.

Prema djelatnostima, neoporezive naknade kretale su se od najnižih 391 euro u javnoj upravi do 885 eura u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. Prosinac je, inače, najizdašniji mjesec u godini kada je riječ o dodacima uz plaću jer se tada isplaćuju božićnice, jubilarne nagrade, darovi za djecu i bonusi. Moglo bi se reći da je javna uprava kroz dodatke dobila još četvrtinu prosječne neto plaće, a zaposleni u stručnim djelatnostima više od polovine.

IT i financijski sektor za te su namjene isplatili gotovo 800 eura po zaposlenome, trgovina i građevina nešto više od 600 eura, prerađivačka industrija 575 eura, obrazovanje 417 eura, a zdravstvo i socijalna skrb 392 eura.

Podaci pokazuju da su prosječne bruto plaće, mimo neoporezivih naknada koje ne ulaze u izračun prosjeka, u drugom dijelu 2025. godine porasle 2,8 posto u odnosu na prvu polovinu godine. Kako je u tom razdoblju inflacija iznosila dva posto, poznati su i svi parametri na temelju kojih se usklađuju mirovine. U travnju bi one trebale porasti 2,68 posto, što znači oko 18 eura više na prosječnu starosnu mirovinu od 680 eura.

Prošle je godine travanjsko usklađivanje iznosilo 3,03 posto, a rujansko 6,48 posto. Drugo je usklađivanje u pravilu povoljnije jer početkom godine raste minimalna plaća, a na prosječna primanja utječu i povišice u privatnom sektoru. Ranijih je godina rast usklađivanja, jednako kao i rast plaća, uglavnom poticao javni sektor, no i on bi se ove godine trebao zadovoljiti postupnim pove

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Zahtjevan projekt

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude i pomiče granice