Jedna od najzvučnijih i za građane najvažnijih promjena odnosi se na potpunu transparentnost plaća, mjeru koja bi trebala korjenito promijeniti dinamiku na tržištu rada. Prema novim pravilima koja stupaju na snagu, poslodavci će u oglasima za posao morati obvezno navesti početnu plaću ili barem platni raspon za oglašenu poziciju. Time se prekida dugogodišnja praksa u kojoj su informacije o primanjima bile tabu tema, a kandidati često nisu znali što mogu očekivati sve do završnih krugova razgovora. Dodatno, zakonodavac je izričito zabranio poslodavcima da kandidate pitaju o visini njihovih plaća na prethodnim radnim mjestima, čime se želi spriječiti perpetuiranje eventualnih platnih nejednakosti iz prošlosti. Istovremeno, zaposlenici dobivaju novo moćno oruđe: pravo da od poslodavca zatraže detaljne informacije o prosječnim plaćama za ista ili slična radna mjesta unutar tvrtke, s podacima razvrstanim po spolu. Ovaj potez trebao bi osnažiti radnike u pregovorima i dugoročno doprinijeti smanjenju platnog jaza.

mjere pomoći

Plenković najavio porez na prekomjerne profite: „Želimo pravedniju raspodjelu tereta energetske krize”

Uporedo s reformama na tržištu rada, država pokreće i značajan proces digitalizacije javne uprave s ciljem smanjenja birokratskog opterećenja. Od prvog lipnja građanima će biti omogućen pristup Središnjem registru stanovništva, gdje će moći provjeriti i kontrolirati vlastite podatke. Iako će puna primjena registra, koja se očekuje od početka 2027. godine, donijeti potpuni efekt, ovaj prvi korak predstavlja temelj za modernizaciju. Ideja je da u budućnosti građani više neće morati obilaziti šaltere i prikupljati brojne dokumente poput domovnice ili rodnog lista, jer će sve institucije imati obvezu koristiti podatke izravno iz jedinstvenog i ažuriranog registra. Očekuje se da će ovaj sustav uštedjeti vrijeme i novac te konačno približiti javnu upravu standardima 21. stoljeća.

Značajne promjene stižu i u turistički sektor, ključnu granu hrvatskog gospodarstva koja se godinama bori sa sivom ekonomijom. Kako bi se uveo red u privatni smještaj, svaki apartman, soba ili kuća za odmor morat će imati jasno istaknutu službenu registracijsku oznaku. Bez ove jedinstvene markice, oglašavanje na popularnim internetskim platformama kao što su Airbnb ili Booking.com više neće biti moguće. Cilj je dvojak: osigurati da svi iznajmljivači posluju legalno i plaćaju porez, ali i povećati sigurnost za goste, koji će moći biti sigurni da borave u registriranom i provjerenom objektu. Uz to, uvode se i stroža pravila u takozvanim “party-zonama” popularnih turističkih odredišta, gdje će lokalne vlasti dobiti ovlasti ograničiti prodaju i konzumaciju alkohola na javnim površinama. Uvodi se i zabrana prodaje energetskih pića osobama mlađim od 18 godina, što je mjera usmjerena na zaštitu zdravlja mladih.

UVOĐENJE REDA ZA STRANE RADNIKE

Možda i najopsežniji set novih pravila odnosi se na status i uvjete boravka za više od 105.000 radnika iz trećih zemalja, čiji je broj posljednjih godina snažno porastao zbog potreba tržišta rada. Država je, suočena s brojnim nepravilnostima, odlučila postrožiti uvjete koje poslodavci moraju osigurati. Novim Pravilnikom o boravku i smještaju, koji je stupio na snagu krajem travnja, prvi put se detaljno propisuju minimalni stambeni standardi. Svakom radniku mora biti osigurano najmanje 14 četvornih metara prostora, uz dodatnih šest kvadrata za svaku sljedeću osobu. Primjerice, u stan od 56 kvadrata smije se smjestiti najviše osam ljudi, dok je za kuću od 150 kvadrata gornja granica deset osoba. Prostor mora imati odvojeni dio za spavanje, sanitarni čvor i mjesto za pripremu hrane. Ove strože mjere dolaze kao odgovor na više od 10.700 utvrđenih prekršaja, a samo kazne za rad na crno dosegle su 3,2 milijuna eura.

Osim adekvatnog prostora, poslodavci će morati jamčiti i financijsku zaštitu radnika. Cijena najma koju radnik plaća za smještaj koji mu je osigurao poslodavac ne smije prelaziti 30 posto njegove neto plaće, a iznos se izričito zabranjuje automatski oduzimati od plaće. Svaki radnik mora dobiti ovjereni ugovor o najmu, a poslodavac pod punom kaznenom i materijalnom odgovornošću mora ispuniti obrazac 17a kojim jamči istinitost podataka o smještaju. Uvode se i obvezni zdravstveni pregledi za sve strane radnike koji prvi put traže dozvolu, neovisno o planiranom trajanju boravka, a cijepljenje u skladu s hrvatskim nacionalnim programom postaje preduvjet za dobivanje dozvole. Izmjenama Zakona o strancima uvodi se i obvezan ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma kao uvjet za produljenje određenih dozvola, čime se potiče integracija stranaca u društvo. Sve ove mjere, kako je naglasio premijer Andrej Plenković, imaju za cilj poboljšati sustav zapošljavanja, zaštititi strane radnike i održati sigurnosne standarde, usklađujući Hrvatsku s novim europskim Paktom o migracijama i azilu. Pravi test ovih reformi, međutim, bit će njihova dosljedna primjena i rigorozna kontrola na terenu.

_{* uz korištenje AI-ja}