Većina zračnih luka u Hrvatskoj zabilježila je manje slijetanja zrakoplova, manji broj putnika i manje tereta u 2009. S jednim izuzetkom – Zračna luka Zadar lani je bilježila rast u svakom segmentu. Iako je riječ o relativno maloj zračnoj luci, po broju zrakoplova koji su slijetali i uzlijetali u 2009. gotovo se izjednačila s onom u Dubrovniku te se pribrižila splitskoj. Zadarski je aerodrom lani ubilježio 14.033 operacija zrakoplova (slijetanje je jedna, a uzlijetanje druga operacija), pokazuju podaci Ministarstva prometa, Dubrovnik 14.342, a Split 17.188. I dok je kod posljednje dvije broj operacija smanjen u odnosu na 2008. (u Splitu 2,2, a u Dubrovniku 3,24 posto manje), zadarska zračna luka lani bilježi 124,1 posto više operacija zrakoplova nego 2008. godine. Broj putnika također je rastao, ali “tek” 34,87 posto pa je iz statističkih podataka vidljivo da je za postotke rasta najviše zaslužan prijevoz robe. Lani je tako preko zadarske zračne luke prevezeno 335,7 tona robe, dok je 2008. prevezeno samo 2,5 tona. Za porast broja putnika najzaslužniji su sporazumi s niskotarifnim kompanijama, ponajprije Germanwingsom i Ryanairom. Martina Žugaj, rukovoditeljica sektora financija i komercijale zadarskog aerodroma, kaže da su lani poslovali s dobiti, ali ne otkriva kolikom.

Veliko pospremanje
Unatoč dobrim brojkama planovi za ovu godinu još su ambiciozniji. “U 2010. planiramo povećanje broja putnika za 39 posto, što bi iznosilo 300.000 putnika”, kaže Žugaj, dodajući da i u ovoj godini planiraju ostvariti dobit. Najveća hrvatska zračna luka, zagrebačka, ostvarit će rezultate negdje na razini poslovne 2008. godine, rekao nam je njezin direktor Tonči Peović, no još ih nije htio otkriti jer revizija nije dovršila svoj posao. Za ovu godinu, međutim, ima velike planove. “Udio niskotarifnih prijevoznika nije adekvatan odnosima na srednjoeuropskim zračnim lukama i zato će ova godina biti prekretnica jer ćemo se fokusirati upravo na niskotarifne kompanije”, kaže Peović, pojašnjavajući da je udio niskotarifnih kompanija na ZLZ-u tek oko 16 posto. “Dosta sam optimističan što se tiče planova za ovu godinu iako smo postavili dosta visoke ciljeve. U kući moramo napraviti pospremanje tako da smanjimo troškove poslovanja. Cijene aerodromskih usluga već smo u prosjeku spustili za 10 posto, a poticat ćemo svaki novi let koji bi se mogao uvesti”, kaže Peović, koji se nada da će tim mjerama ostvariti nove linije kompanija koje već slijeću na Pleso, ali i potaknuti neke nove. No ključna promjena mogla bi se dogoditi ove godine, a to je gradnja novog terminala. “Do proljeća ćemo vjerojatno dobiti odluku Vlade o tome hoćemo li novi terminal graditi po principu javno-privatnog partnerstva ili ćemo u gradnju ići samostalno. U ovom drugom slučaju morali bismo maksimalno iskoristiti pretpristupne fondove, no cijena bi se morala sniziti”, kaže Peović koji ne skriva da je skloniji modelu JPP-a. “Primjeri nekih drugih zračnih luka pokazuju da je to uspješan model jer dobro odabran privatni partner ima puno jaču marketinšku snagu nego sama zračna luka. Dakle, u smislu kasnijeg upravljanja zračnom lukom pokazalo se da je JPP opravdan u primjerima Atene, Rima, Münchena, ali ima i svježijih primjera poput Skopja, Ohrida, Prištine i Tirane”, kaže Peović. Kroz ZLZ je lani prošlo 2,06 milijuna putnika, što je za 5,66 posto manje nego godinu prije, dok je sa 40.684 operacija zrakoplova godina također lošija za 8,66 posto.

Proširenje luke u Splitu
Splitska zračna luka je unatoč 2,2 posto manjim brojem slijetanja i uzlijetanja, padu broja putnika za 7,77 posto (lani je kroz ovu zračnu luku prošlo 1,08 milijuna putnika) te padu prevezenog tereta za 23 posto uspjela pozitivno poslovati. “Bez obzira na snažan utjecaj krize na turistički sektor i putovanja, Zračna luka Split je uspješno završila poslovnu 2009. godinu”, rekao nam je Ante Teklić, pomoćnik direktora splitske zračne luke, dodajući kako je neto dobit iznosila nešto preko 20 milijuna kuna, što je za 9 milijuna kuna manje od vrlo uspješne 2008. “Veličina potraživanja ne utječe na pripremu turističke sezone za 2010. godinu, kao i na ulaganje u proširenje stajanke koje je u tijeku, vrijedno više od 80 milijuna kuna”, kaže Teklić, dodajući da će prva faza proširenja biti gotova već ove godine. Iako je prerano govoriti o učincima sezone za ovu godinu, prema trenutačnim najavama bolja je za šest posto nego prošle godine, kaže Teklić. Operacije na ZL Rijeka lani su porasle 9,4 posto (2759 zrakoplova u 2009. godini), no to se ne bi reklo kada se uspoređuju podaci o broju putnika. Lani je tako kroz riječki aerodrom prošlo 110.208 putnika, što je tek 0,46 posto više nego prethodne godine.

Broj putnika

Manje i u Dubrovniku
Zračna luka Dubrovnik lanjsku je godinu završila padom broja putnika od 5,74 posto (1,1 milijun) te sa 3,24 posto manje operacija zrakoplova nego 2008.

Pula najlošija
Pulski aerodrom također je lani imao manje operacija zrakoplova (9167, što je 2,56 posto manje), dok je broj putnika pao čak 20,76 posto.

transformacija

„Kako preživjeti kataklizmu i nakon toga rasti“: Fabris Peruško otkriva kako se mijenja velika kompanija

Elektrifikacija radnih vozila

Kako elektrificirati pick-up bez smanjenja njegovih radnih mogućnosti