Na neto plaću od 7000 kuna poslodavci u Hrvatskoj imaju ukupan trošak 11.426 kuna. Da bi nekog inženjera ili visokokvalificirane zaposlenike koji su sve češće traženi i od inozemnih poslodavaca (sve više i kroz rad na daljinu) domaća kompanija platila 15.000 kuna trošak joj je 26.362 kune, a tzv. porezni klin za iznose neta nešto iznad 20.000 kuna penje se i na 45 posto.

Hrvatska VKV radnu snagu danas ima jedno od najvećih opterećenja među EU tranzicijskim ekonomijama, upozoravaju već dugo poslodavci. Sve u svemu, u zadržavanju kvalitetne radne snage, a pogotovo privlačenju nove, sve teže hvatamo korak s konkurentnim tržištima EU.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca jučer su predstavili konkretne prijedloge promjena u području poreza i doprinosa koji bi omogućili povećanje plaća svim zaposlenima i povećanje zaposlenosti, ponajprije u privatnom sektoru. Prijedloge će za koji dan predstaviti i ministru financija Zdravku Mariću, kažu.

Ograničeni dometi
Glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić smatra da bi se već tijekom ove godine moglo povećati neoporezivi iznos osobnog odbitka na 5000 kuna, te smanjiti nižu stopu poreza na dohodak s 20 posto na 15 posto, dok bi se viša stopa od 30 posto zadržala, ali uz povećavanje iznosa na koji se ta stopa primjenjuje s 30.000 na 50.000 kuna.

Time bi se zadržala progresivnost u sustavu, ali i omogućilo rasterećenje visokokvalificiranim radnicima ‘u sredini’ koji su nužni za unapređenje ekonomske slike u cijelosti, objašnjava Tomić.

No, intervencije u porezni sustav nemaju efekta na najniže plaće tako da one mogu imati samo ograničeni učinak. Kako više od 30 posto ukupnog troška rada na gotovo svim razinama plaća čine doprinosi, u toj udruzi poslodavaca smatraju da su i izmjene sustava doprinosa nužne već u kratkom roku.

S tim u vezi, pak, predlažu smanjenje stope doprinosa za prvi mirovinski stup sa 15 na 13 posto te smanjivanje stope za zdravstveno osiguranje sa 16,5 na 15 posto. Osim toga, ideja je i da se maksimalni iznosi uplata zdravstvenog i doprinosa za prvi mirovinski stup ograniče na iznos četiri mjesečne plaće

Predložene izmjene dovele bi do povećanja zaposlenosti i broja osiguranika, a potaknule bi i potrošnju i prihode od PDV-a, o kojem ionako najviše ovisi državni proračun.

Navedeni prijedlozi, dakako, značili bi i gubitak prihoda na tim proračunskim stavkama u kratkom roku. U HUP-u ne preciziraju kolike fiskalne efekte pokazuju njihove analize, ali ovisno o tome što bi uključivala rasterećenja, oni bi mogli iznositi četiri-pet milijardi kuna.

Za proračunske gabarite to ima manji značaj nego što bi ga imala rasterećenja troška rada za konkurentnost domaćeg gospodarstva i tržišta rada, uvjereni su poslodavci.

Jer, to bi omogućilo da neto plaće kod nas budu konkurentne onima u ostatku EU, a povećalo bi atraktivnost klasičnog nesamostalnog rada, putem ugovora o radu.

Višestruke reforme
Osim što bi povećanje zaposlenosti i plaća u konačnici rezultiralo i rastom prihoda (više osiguranika i dohodaka), u HUP-u ističu kako bi se gubitak proračunskih prihoda trebao nadomjestiti i reformama lokalne samouprave i javne uprave, kao i mirovinskog, zdravstvenog, ali i obrazovnog sustava.

Usto, predlažu i ukidanje olakšica koje demotiviraju rad. Hrvoje Josip Balen, predsjednik udruge HUP-ICT, upozorio je pak kako svake godine raste broj visokokvalificiranih pojedinaca koji odustaju od klasičnih ugovora o radu i okreću se alternativnim oblicima rada, koji su često višestruko povoljniji za poslodavce.

“Ta situacija posebno je česta u određenim sektorima u kojima su plaće više, kao što je ICT sektor, a uvelike pogoduje stranim tvrtkama koje nisu prisutne na domaćem tržištu, ne plaćaju relevantne poreze i druga davanja, već isključivo na ovaj način “zapošljavaju” radnike iz Hrvatske”, poručio je Balen.