Uz niz manjih, u drugoj polovice ove godine u Hrvatskoj bi trebala započeti provedba nekoliko velikih prioritetnih projekata ukupne procijenjene vrijednosti više od pola milijarde eura, od čega u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU očekuju sufinanciranje iz sredstava strukturnih i Kohezijskog fonda Europske unije u iznosu višem od 430 milijuna eura.

Kako je za Hinu izjavio potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić, ovog je trenutka za financiranje sredstvima iz europskih fondova najspremnije devet projekata, koji ulaze u kategoriju 'velikih', odnosno koji su vrijedni oko ili iznad 10 milijuna eura. S provedbom ovih projekta započet će se ove godine, a trebali bi biti dovršeni do kraja 2016. godine.

Najveća ulaganja, od gotovo 300 milijuna eura, predviđena su trima projektima Hrvatskih željeznica (HŽ). Hrvatske vode pak pripremaju provedbu pet projekata u koje planiraju uložiti više od 230 milijuna eura, dok je vrijednost projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pri riječkom sveučilištu oko 19 milijuna eura. Veći dio ukupnog iznosa tih ulaganja, i to u omjeru od 70 do više od 80 posto, predviđeno je za financiranje iz EU fondova.

Pritom Grčić ističe da za Hrvatsku vrijedi tzv. "N+3 pravilo", što znači da za novac koji nam je na raspolaganju u ovoj godini možemo ugovarati i realizirati projekte još sljedeće tri godine, dakle do 2016. godine, pa za projekte iz 2014. još tri dodatne godine, do 2017. godine, itd.

Samo projekti HŽ-a, s čijom bi se provedbom trebalo započeti u ovoj godini, 'kandidiraju' za više od 250 milijuna eura iz EU fondova.

HŽ je za EU financiranje pripremio projekt izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcije željezničke pruge na 38 kilometara dionice Dugo Selo-Križevci na međunarodnom koridoru Vb, procijenjene vrijednosti od 198 milijuna eura, od čega je previđeni EU udio oko 168 milijuna eura.

Procijenjena vrijednost izgradnje 14 kilometara željezničke pruge za prigradski promet na dionici Podsused-Samobor-Perivoj iznosi pak 65 milijuna eura (predviđeni EU udio 55,2 milijuna eura), a na 12,2 kilometra dugoj dionici Gradec-Sveti Ivan Žabno 32 milijuna eura (EU udio 27 milijuna eura).

Hrvatske vode za EU sredstva predviđaju pak projekte izgradnje, rekonstrukcije ili proširenja vodovodnih sustava i sustava pročišćavanja otpadnih voda u Osijeku, Poreču, Čakovcu, Vukovaru i Vodicama.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Riječ je o projektima čija se vrijednost, ovisno o obujmu radova, procjenjuje u rasponu od 9,1 milijun eura u Vodicama (izgradnja pročišćivača otpadnih voda i sustava javne odvodnje), do više od 72 milijuna eura u Osijeku (izgradnja pročišćivača, proširenje kanalizacijske mreže, rekonstrukcija Sjevernog kolektora, izgradnja sustava dvostupanjske filtracije i dr.).

Predviđeni udio sredstava iz EU fondova u ovim investicijama Hrvatskih voda u prosjeku iznosi oko 70 posto, odnosno kreće se od oko 6 milijuna do više od 50 milijuna eura.

Među velikim projektima koji su najspremniji za korištenje novca iz EU je i projekt opremanja nekoliko laboratorija i centra izvrsnosti u područjima bio, nano i info znanosti i graditeljstva u kampusu Sveučilišta u Rijeci, procijenjene vrijednosti od oko 18,9 milijuna eura, od čega se očekuje da će EU udio biti 15,9 milijuna eura.

Iako se radi o velikim i vrijednim projektima, ističe Grčić, to nije sve što će se financirati sredstvima iz EU. Naime, u prvom 'kolu' provedbe programa Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU za pripremu i provedbu razvojnih regionalnih projekata za EU financiranje kandidiraju 32 projekta procijenjene vrijednosti od 700 milijuna eura.

U nastavku provedbe ovog programa Grčić pak očekuje da će se prijaviti još 30 do 40 novih regionalnih razvojnih projekata, koji možda neće biti spremni za financiranje već u ovoj, ali bi mogli biti spremni za 2014. godinu.

Uz to, dodaje Grčić, strukturni fondovi EU-a u velikom su dijelu i grantovi (bespovratna sredstva) tvrtkama i nevladinim organizacijama za manje projekte jačanja konkurentnosti ili ljudskih resursa, primjerice projekata cjeloživotnog obrazovanja, unaprjeđenja školstva i sl.