Privatizacija brodogradilišta, nakon dvije godine koliko traje taj proces, mogla bi se nakon izbora, u slučaju pobjede Kukuriku koalicije, vratiti na početak.

Iako tog scenarija u njihovu predizbornom programu “Plan 21” nema, jer se računalo vjerojatno da će do izbora priča o škverovima biti zatvorena, proteklih dana takve je najave na stranačkoj tribini u Rijeci iznio SDP-ovac Slavko Linić. Prema njegovim riječima, za državna brodogradilišta raspisali bi se novi natječaji, a privatizacija bi se provela djelomično. “Naša ideja je da se u privatizaciju daju sve djelatnosti u škverovima, osim osnovne djelatnosti, gradnje na doku”, kazao je Linić. Pojašnjenja novoga koncepta rješavanja problema tog sektora od samog Linića do zaključenja broja nismo dobili kao ni reakcije vladajućeg HDZ-a. No o samom Linićevu konceptu puno detalja nije mogao dati ni sam glavni gospodarski strateg SDP-a Branko Grčić, koji kaže da je pitanje je li moguće uopće zadržati osnovnu djelatnost škverova u državnom vlasništvu, što najavljuje Linić. “Podržavali smo proces privatizacije kako bi se time riješili trenutni problemi u škverovima, no bili smo i vrlo skeptični da će se ti programi restrukturiranja provesti s obzirom na prepreke na koje se u međuvremenu naišlo. U svakom slučaju, tražit ćemo ‘time out’ od Europske komisije, na što bismo kao nova vlada imali pravo, te ćemo pokušati obnoviti pregovore o tom području”, kaže Grčić te dodaje da se u međuvremenu moraju početi provoditi procesi restrukturiranja prema programima koji su formalno usvojeni od Europske komisije i AZTN-a.

Međutim, ti su programi temeljeni na konceptu privatizacije cjelokupnih škverova, njih četiri, a i riječ je o programima koji pripadaju njihovim ponuđačima – samoborskom DIV-u i Jadranskim ulaganjima. To otvara i pitanje bi li oni dopustili, i pod kojim uvjetima, da njihove programe provodi netko drugi. Nenad Končar, predsjednik Uprave Jadranskih ulaganja, s kojim smo o novim idejama za škverove razgovarali jučer, vjeruje da sami pregovori o revidiranju kriterija glede brodogradnje ugovorenih s EU ne bi vjerojatno predstavljali problem ako ih se iz Hrvatske službeno zatraži, posebice u uvjetima krize kroz koju prolazi i sama Europska unija. Nova vlada, zaključuje Končar, morat će prvo sagledati situaciju i usuglasiti se oko koherentnosti politike prema brodogradnji. Na upit je li to moguće u okviru zadržavanja osnovne djelatnosti u vlasništvu države, on ipak podsjeća da u posljednjih deset godina, uključujući i mandat SDP-ove koalicijske vlade, državna brodogradilišta nisu poslovala pozitivno. “Vjerojatnost da bi neka nova vlada uspješnije upravljala tim sustavom i učinila ga profitabilnim najblaže rečeno nije velika”, kaže Končar.

Samo bez pogrešaka…

Novi natječaj? Može, kaže Končar
Mi želimo biti konstruktivni u procesu restrukturiranja brodogradilišta pa ako je rješenje u novom natječaju, nećemo stvarati probleme, posebice ako se isprave pogreške s početka privatizacije”, kaže Nenad Končar, aludirajući na koncesijske naknade, jedan od najspornijih uvjeta koji Jadranska ulaganja žele izmijeniti. Naknada bi se, naime, obračunavala na ukupne prihode škverova, a ne iz dobiti, što za Jadranska ulaganja predstavlja kočnicu ozdravljenja škverova. Na tom su pitanju, otkriva, stali i prošlotjedni pregovori o kupoprodajnom ugovoru za 3. maj, Kraljevicu i Brodotrogir s predstavnicima države. Do kraja ovog tjedna Jadranska ulaganja trebala bi dostaviti pojašnjenja svojih stajališta, no Končar ističe kako pregovori ne zapinju na sitnicama poput jamstava, već na bitnim problemima o kojima ovisi rad brodogradnje, a za koje nitko u ovom trenutku nema političke snage za pregovaranje.