Drvno-prerađivačka industrija namjerava se uključiti u europski razvojni koncept kroz digitalnu i zelenu tranziciju, koji će biti podupiran idućih sedam godina, a kao podlogu za lobiranje prema Vladi Odbor za EU fondove i politike Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK u suradnji s PwC-om proveo je analizu stanja u sektoru.

Anketa na 127 gospodarstvenika pokazala je izuzetno nisku stopu ulaganja u razvoj novih proizvoda, dizajn i brendiranje – tek 2,4% ispitanih ulagalo je ili tek planira ulagati u R&D i razvoj inovacija. Primjetna je i niska kapitaliziranost, podinvestiranost i nelikvidnost, što potvrđuje podatak da je 41% poduzetnika u posljednje tri godine tražilo financiranje za obrtni kapital.

Najveću zainteresiranost, što se vrste financiranja tiče, poduzetnici pokazuju spram bespovratnih sredstva EU fondova (21%), ali se došlo i do podatka da više od polovice (51%) smatra da im taj izvor nije dovoljno dostupan.

Razočaravajući prioriteti

Pomalo razočaravajuće je da prevladavajućim prioritetom ulaganja drvoprerađivači ističu ona u opremu i strojeve, te obrtni kapital, dok su ulaganja u digitalizaciju, inovacije, te R&D mala – na razini statističke pogreške.

Digitalizacija je već obuhvatila ili je u postupku u slučaju tvrtki s većom preradom i prihodima, od 10 do 20 milijuna eura (36%), dok je među malima izraženo učešće onih kojima je digitalizacija stran pojam (30%).

I te sektorske slabosti otvaraju prostor za pristup EU izvorima, a ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak kaže da će na dispoziciji biti oko milijardu eura namijenjenih razvoju regija kroz poticanje pet gospodarskih djelatnosti, među kojima je i ova.

Prilika će to biti, veli Tramišak, za sve na području panonske regije, za koje je već pripremljen program, te Like, Gorskog Kotara, ali i sjeverne Hrvatske.

POSLOVNI USPJEH I INOVACIJE U REGIJI

Više od uređaja: Priča o brendu koji je promijenio način na koji živimo

Održivo poslovanje

Tko stoji iza najveće održive investicije u Hrvatskoj?

Ivić Pašalić, voditelj Odbora za EU fondove i politike pri Udruženju DPI HGK, uvjeren je da ta gospodarska niša neće ostati na repu vladinih politika, jer ono što je dosad davalo konkurentnost toj proizvodnji – cijena sirovine i radne snage, nepovratno je nestalo, te priliku za dizanje konkurentnosti vidi samo u modernizaciji, robotizaciji, digitalizaciji i transformaciji filozofije posla.

“Napraviti proizvode veće dodane vrijednosti zahtijeva ozbiljna znanja, upotrebu dizajna, izlazak na velike sajmove, za koje treba oko 100.000 eura, a sve je to skupo i iz samostalne akumulacije većini nedostupno. Tu nam treba potpora, za nova ulaganja u znanja, u međunarodno tržište jer ući u kanale prodaje proizvoda visoke dodane vrijednosti vrlo je teško.

Naša projekcija pokazuje da je moguć rast i 7% godišnje u sedam godina, ali za to treba sedam puta po 100 milijuna eura”, poručio je Pašalić, dodajući da će dio toga doći od drvne industrije, ali ozbiljan dio očekuje iz EU fondova.

Analiza preporučuje poticajne mjere kroz kreditne i jamstvene programe prilagođene sektoru, a uz ulaganja za automatizaciju i digitalizaciju proizvodnje, pomoć im treba i u pristupu tržištu i brendiranju, kao i obrazovanju.

Institut kroz JPP

Jedan od prijedloga je i osnivanje Tehničkog instituta za razvoj, dizajn i brendiranje proizvoda od drva, koji bi bio organiziran kroz javno-privatno partnerstvo. Inovativne proizvode valjalo bi poticati posebno u segmentu bukve i jele, u kojima je uočena i minimalno učešće veće finalizacije proizvoda, za razliku od hrasta, za kojim je među proizvođačima i najveća “jagma” kod Hrvatskih šuma koje su nadležne za raspodjelu raspoložive drvne sirovine, na godišnjoj razini oko 2,5 milijuna kubika.

Proizvođači pri HGK tvrde da ne izvoze trupce, no složni su da treba poticati viši stupanj obrade. Sektor čini 2060 tvrtki s 25.000 zaposlenih, no 45% ih se bavi samo primarnom preradom.

Ukupan godišnji prihod drvne industrije je 1,86 milijardi eura, od čega 1,05 milijardi dolazi iz izvoza, uz suficit sektora u robnoj razmjeni od 376 milijuna eura.

Struktura izvoza je nezadovoljavajuća, jer izvoz namještaja čini 265 milijuna eura, a pritom, kako se saznaje iz analize, statistika kao namještaj bilježi i madrace, te automobilska sjedala.

Anketa je pokazala i da ove tvrtke nisu sklone dokapitalizaciji i akvizicijama, čemu pridonosi i činjenica da je 95% njih u kategoriji mikro, malih i srednjih poduzeća, velikim dijelom obiteljskim biznisima.

Preporuke analize HGK, kako je najavila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, bit će razmatrane u okviru Nacionalnog plana razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja 2022.-2030., koji bi trebao biti gotov do kraja godine.