Kraj poslovne 2013. u Hrvatskoj narodnoj banci i dijelu poslovnih banaka bio je u znaku 'nagrađivanja' rasta kredita gospodarstvu.

Na samu Staru godinu HNB je odradio prvu rundu stvarnog otpuštanja kuna po osnovi nedavno snižene stope obvezne pričuve banaka. Ukupni efekt te odluke u kunskom dijelu pričuva iznosi 3,9 milijardi kuna, ali je pratećim odredbama predviđeno njihovo postupno otpuštanje – ovisno o rastu kreditiranja poduzeća. Na prvoj kontrolnoj točki mjerio se rast plasmana (ne samo kredita) tijekom studenoga, a banke koje su ih u tom razdoblju povećale na raspolaganje su dobile 333 milijuna kuna koje su im dosad nosile nultu kamatu. S obzirom na pravilo 'pola kune za kunu prirasta kredita', tih 333 milijuna kuna znači da su banke s rastom plasmana korporativnom sektoru u studenome zapravo povećale plasmane dvostruko više – za 666 milijuna kuna. Takvim tempom banke bi, uprosječeno i čisto matematički gledano, cjelokupan iznos po osnovi spuštanja stope obvezne pričuve povukle za godinu dana.

To bi značilo da bi financiranje poslovnog sektora povećale za najmanje 7,8 milijardi kuna, a to bi bila prilično solidna dinamika. Dovoljno je reći da je od početka krize samo u 2011. zabilježeno veće godišnje povećanje potraživanja od tzv. nefinancijskih poduzeća, a u devet mjeseci ove godine stanje tih potraživanja povećano je za 3,3 milijarde, na nepunih 118 milijardi kuna. U HNB-u su tako prvom kontrolnom točkom sasvim zadovoljni. Čak je, kažu, i malo iznad očekivanja. No, svjesni su i da ona zasad nije reprezentativna, a činjenica je i da se spomenutih 666 milijuna kuna rasta kredita odnosi na banke koje su ih povećale. Zasad nije poznato koliko je bilo tih 'nagrađenih' i koliko je kod ostalih stanje kredita eventualno smanjeno, pa se tako zasad ne zna ni koliki je u studenome bio (neto) prirast plasmana poduzećima na razini cijeloga bankarskog sektora. Za pouzdanije signale o tome koliko je s aspekta kreditnih rizika bankama motivirajuća mogućnost da dio nekamatonosne imovine povećanjem kredita gospodarstvu pretvore u kamatonosnu, treba pričekati nekoliko mjeseci.  

Treba reći da je elemente novog modela s ciljem poticanja kreditiranja gospodarstva HNB predstavio tek potkraj studenoga pa su banke za eventualno ubrzanje realizacije kredita u tom mjesecu imale samo nekoliko dana. U tom smislu relevantnije će biti 'prolazno vrijeme' za prosinac, mada je i zadnji mjesec u godini specifičan jer na kreditnu aktivnost utječu politike i interesi pojedinih banaka vezano uz godišnje zaključivanje poslovnih knjiga. Uza sve, nekoliko stotina milijuna kuna porasta kredita može doći već kroz nekoliko ovećih financijskih aranžmana.

Takav primjer je i nedavno Vladino odobrenje za zaduživanje Hrvatskih cesta za više od 400 milijuna kuna. Ipak, u središnjoj banci, kako kaže guverner Boris Vujčić, s terena imaju određenih ohrabrujućih naznaka. Iz više su se tvrtki pohvalili kako su iz banaka dobili informacije da su im odobreni krediti čije se vaganje bilo oduljilo. To zvuči ohrabrujuće, mada su i u samom HNB-u za 2014. nedavno prognozirali veoma skromnih 1% rasta kredita privatnom sektoru, i to kao posljedica još jedne godine pada kredita građanima te rasta kredita poduzećima od očekivanih 2,2 posto, i to zahvaljujući upravo poticajnoj mjeri spuštanja obvezne pričuve.

Bez toga bi, kažu, i oni stagnirali. Iznos od 333 milijuna kuna HNB je bankama s rastom kredita stavio na raspolaganje iskupom obveznih (beskamatnih) blagajničkih zapisa u koje je u prvoj polovici prosinca zapravo samo 'preparkirano' svih 3,9 milijardi kunske likvidnosti slijedom spuštanja obvezne rezerve (u devizama je otpušteno još 800 milijuna). Ona je, dakle, u prosincu oslobođena samo na papiru, a stvarni tempo ovisi o dinamici rasta kreditiranja sektora poduzeća. "Ta dinamika ipak presudno ovisi o uobičajenim procjenama kreditnih rizika i u tom smislu naša se kreditna politika nije promijenila s novim mjerama", ističe čelnik jedne od vodećih banaka. Međutim, izgledno je barem da će to ponešto povećati sklonost banaka da se više nego protekle godine kandidiraju za kreditiranje držćavnih tvrtki jer HNB pri iskupu blagajničkih zapisa priznaje rast plasmana i privatnim i državnim tvrtkama, pa i onih s državnim jamstvima.