BEOGRAD – Svjetska banka, kako je izjavio njezin predstavnik Bjorn Hamso na Trećem energetskom skupu, počela je izgradnju studije plinofikacije devet zemelja Jugoistočne Europe, koje bi se plinom opskrbljivale iz plinovoda iz Turske i Bugarske. Tom studijom planirana je plinofikacija 20 gradova u tim državama. Prema procjenama stručnjaka iznesenim na skupu, zemljama regije zbog nedovoljnog ulaganja u energetski sektor prijeti mrak, a zbog manjka energije zastoj u gospodarskom razvoju.

Profitabilna ulaganja
Zadatak skupa je analiziranjem postojećeg stanja predstaviti potencijalnim ulagačima projekte plinofikacije regije za čiju realizaciju je potrebno oko deset milijardi eura. Osim predstavnika zemalja regije, skupu prisustvuju izaslanici 50-ak plinskih kompanija iz Japana, Francuske, Mađarske, Turske, Grčke, Njemačke, Austrije, Hrvatske, Makedonije, Italije te BiH. Svjetka banka i njemačka razvojna banka KfW koje zajednički rade na studiji nastoje u regiji Jugoistočne Europe pokrenuti profitabilna ulaganja u plinski sektor za koje mogu osigurati povoljne kredite. Lani je Svjetska banka odobrila 1,8 milijardi dolara kredita zemljama u razvoju za ulaganja u energetiku. Na zajam može računati i Srbija, ali je Hamso objasnio kako Svjetska banka nije spremna kreditirati izgradnju plinovoda kojim bi se u Srbiju dopremao plin iz Rusije. Ruska kompanija Gazprom već je pokazala spremnost da u izgradnju plinovoda kroz Srbiju uloži oko 800 milijuna eura. Uz ocjenu kako zemlje Jugoistočne Europe uglavnom nemaju vlastite izvore plina, direktor predstavništva njemačke firme ConsultPartner Borivoje Vranić je istakao kako su one primorane ulagati u izgradnju plinovoda. Prema njegovom kazivanju najbolja varijanta je plinovod koji iz Turske ide preko Bugarske, a u Srbiji bi se račvao prema Hrvatskoj, Kosovu i Albaniji. Samo kroz Srbiju njegova duljina bi iznosila 587 km. U tom sektoru bi posla našlo oko pet tisuća ljudi, a od tranzitnih usluga Srbija bi godišnje prihodovala oko 200 milijuna eura. Kao najveće opravdanje za izgradnju tog pravca plinovoda Vranić je naveo iskazano zanimanje Italije da već od 2009. godine preuzima 16 od 36 milijardi kubičnih metara plina godišnje, koliko je kapacitet plinovoda na izlasku iz Bugarske. Za magistralni plinovod preko Srbije najviše je zainteresirana Italija. Plin bi stizao linijom Dimitrovgrad – Niš, odakle bi priključkom kod Bratunca, bio usmjeren k Sarajevu, Mostaru i Pločama, pa bi ispod Jadranskog mora ulazio u Italiju, a odatle bi se distribuirao prema potrošačima u Mediteranu, središnjoj i zapadnoj Europi. Drugi plinovod Nabucco, koji bi išao iz Bugarske, preko Rumunjske i Mađarske za Njemačku zaobišao bi Srbiju, dok Slobodan Sokolović, pomoćnik ministra rudarstva i energetike isključuje takvu mogućnost. Sokolović smatra kako ta dva pravca nisu međusobno konkuretna, te da Srbija neće dozvoliti da je Nabucco zaobiđe.

Perspektiva Nabucca
Izgradnja plinovoda Nabucco je dugoročni projekt za kojega se tvrdi da će postati realnost tek 2012. godine. U međuvremenu je Vlada Srbije dala potporu da se ruskom Gazpromu povjeri izgradnja plinovoda kroz Srbiju, koji bi išao od Bugarske granice, preko Srbije i Hrvatske do Italije. Zbog sve oskudnije opskrbe plinom iz Sjevernog mora prednost dobivaju izvori plina u Kaspijskom jezeru, te oni iz Irana. Slobodan Sokolović smatra kako ne postoji opravdanost za strah kako će opskrba biti ovisna o ruskom plinu, objašnjavajući kako cijela Europa, koja sa 70 posto ovisi o ruskom plinu, aktivno traži alternatvne izvore toga energenta, posebno nakon ukrajinske krize početkom godine.

U Srbiji nerazvijen plinski sektor

U Srbiji plin za grijanje koristi svega 120 tisuća domaćinstava od kojih se sto tisuća nalazi u Vojvodini, a preostali dio u središnoj Srbiji. U planu je plinofikacija još oko sto tisuća domaćinstava. Takvo nepovoljno stanje objašnjava se monopoliziranim i neekonomskim plinskim tržištem. Jedini opskrbljivač plinom je javno poduzeće Srbijagas u kojemu smatraju da bi plin trebao poskupjeti, jer mu cijena nije mjenjana godinu dana.

Rusi prekidaju isporuku plina BiH 1. listopada

SARAJEVO – Predstavnici uvoznika plina za BiH sarajevskog Energoinvesta i distributera plina BH gasa prekosutra će u Beogradu razgovarati s predstavnicima ruskog Gazexporta o nastavku isporuke plina za BiH nakon 1. listopada. “Ništa se nije promijenilo u odnosu na naš posljednji sastanak s Rusima. Odlazimo u Beograd s nadom kako mi sami nešto možemo učiniti. Nemam ništa za ponuditi Rusima kako bi se predomislili i vjerojatno nam mogu zatvoriti plin nakon 1. listopada”, rekao je sarajevskim medijima direktor Energokomerca. Na posljednjem sastanku s BiH predstavnicima Gazexport je predložio plaćanje duga za isporučeni plin u ratnom razdoblju za BiH tako što će se povećati cijena plina u BiH i vraćati dug, ali Vijeće ministara BiH nije ništa odlučilo o ruskom prijedlogu.
(Gorden Knezović)

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište