Hrvatska je pomorska zemlja te su brodovi, uglavnom trajekti i katamarani, često jedina veza s civilizacijom za desetke tisuća stanovnika na 47 naseljenih otoka. Zbog toga je učinkovit i ekološki brodski prijevoz od strateške važnosti za našu zemlju. Dio rješenja bi mogao biti i sustav autonomnih električnih brodova, prijedlog čega je jučer predstavljen u Zagrebu.

Na Fakultetu Strojarstva i brodogradnje (FSB) potpisana je inicijativa “Autonomni elektro-brodovi za pametne otoke i gradove“ s ciljem razvoja suvremenog brodskog prijevoza, pritom koristeći nultu stopu emisija, oslanjajući se isključivo na “zelena“ goriva.

Na FSB-u ističu da tehnološki napredni pogon na brodovima prati djelomična ili potpuna autonomija, gdje na prvo mjesto dolaze sigurnosni aspekti prijevoza putnika, a autonomno pristajanje prvi je razvojni korak.

Inicijativa predviđa razvoj i gradnju 21 putničkog broda kapaciteta 100 do 300 putnika, koji će biti izgrađeni u tri veličine, te će po jedan od svakog modela biti smješteni diljem Jadrana u sklopu pilot projekta testiranja mogućnosti pojedinih destinacija. Bit će odabrano ukupno sedam destinacija temeljem zajedničkoga promišljanja s nadležnim tijelima.

U korist stanovnika, a i turista

Razvoj flote elektro-brodova prate i zahtjevi za razvojem energetske infrastrukture za opskrbu brodova električnom energijom. Projekt predviđa i razvoj punionica s baterijskim spremnicima te solarnim elektranama za proizvodnu električne energije.

Baterijski spremnici punionica brodova svojim spajanjem na energetsku infrastrukturu doprinijet će razvoju pametnih otoka i gradova kao dio sustava “pametnih“ mreža koje će omogućavati pohranu i isporuku električne energije.

Kako je pojasnio Tomislav Uroda, direktor tvrtke “iCat – integrator i brodograditelj” na čijim će se brodovima testirati i primjenjivati elektro-pogon i autonomna plovidba, na temelju postojećeg iCat modela razvit će se projekt putničkog broda kao i sustav upravljanja i nadzora broda zasnovan na naprednim metodama i tehnologiji umjetne inteligencije (AI).

“Nadzor i upravljanje brodom, robotizirani sustav za nadopunjavanje brodskih spremnika energije, te sustav pametnih punionica velike snage koje koriste energiju iz obnovljivih izvora, predstavljaju okosnicu razvoja i primjene suvremenih tehničkih rješenja u pomorskom prijevozu.

Kako bi značajno unaprijedila život otočana i stanovnika u priobalnim gradovima, ali i turista koji te krajeve posjećuju, ovom inicijativom Hrvatska ima jedinstvenu priliku kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti i ostala EU sredstava pridonijeti provedbi zelene i digitalne tranzicije.

Bogati obnovljivim izvorima energije, hrvatski otoci mogu predvoditi energetsku tranziciju prema potpuno ugljično neutralnom gospodarstvu u 2050. godine”, kazao je Uroda uz kojeg su Inicijativu potpisali još profesori Dubravko Majetić, dekan FSB-a, koji je inače i voditelj energetskog dijela projekta integracije broda s elektroenergetskim sustavom na obali i optimizacije proizvodnih procesa, te Gordan Gledec, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i voditelj razvoja sustava upravljanja i nadzora broda zasnovanog na AI, elektro-pogona, te prijenosa i distribucije električne energije.

Elektrane na Visu, Cresu…

Tu je i Boris Ćosić, direktor Centra za transfer tehnologije (CTT), koji je voditelj projekta suradnje iCat – FSB, te Nedjeljko Perić, ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT), a ovdje je kao voditelj projekta suradnje iCat – FER.

Hrvatski otoci nemaju većih postrojenja koja koriste energiju iz fosilnih goriva, a sve su češće izgradnje postrojenja koja koriste obnovljive izvore, kao što su sunčane elektrane na Visu, Cresu, Unijama i drugdje.

Uzimajući u obzir navedeno, dekarbonizacija u potrošnji i proizvodnji električne energije brzo će biti provedena, a transport i povezivanje otoka predstavljaju bitnu stavku koja je ovisna o fosilnim gorivima.