Ekonomske posljedice pandemije Covida-19 najsnažnije su osjetile tvrtke iz sektora usluga, a posebice prijevoznici putnika jer niti ima interesa za putovanje, a niti mnoge države dopuštaju unutarnja ili međunarodna putovanja.

Zbog toga su mnogi dijelovi Hrvatske, posebice oni ruralni, gotovo potpuno odsječeni od većih centara i ostatka zemlje.

Kako bi situaciju ipak učinili podnošljivijom (ne zaboravimo da su za koji mjesec lokalni izbori na kojima će se birati novi načelnici, gradonačelnici i župani), Hrvatska zajednica županija (HZŽ) je pokrenula inicijativu da se pomogne linijskim autobusnim prijevoznicima da održe svoje međugradske linije.

Od nadležnog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture se traži proaktivnija uloga i izmjena postojeće regulative kako bi se moglo kroz više modela više novca proslijediti kao poticaj linijskim prijevoznicima.

Jedan od najglasnijih je Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke županije koji kaže da je situacija s prijevozom na njihovom području došla do usijanja.

“U stalnom smo razgovoru s prijevoznicima koji zbog ovih pandemijskih okolnosti proživljavaju teške trenutke i moraju ukidati linije, posebice one iz ruralnih krajeva zbog ekonomske neisplativosti.

Njihova održivost se najviše temelji na prijevozu učenika koji je sada smanjen, a poznato vam je da primjerice Koprivničko-križevačka županija prednjači u Hrvatskoj po pitanju sufinanciranju prijevoza s oko četiri milijuna kuna godišnje. Vrijeme je da se ovo pitanje konačno riješi”, kazao je Koren.

Problem školski prijevoz

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Poseban problem je školski prijevoz jer su ugovori između županija i prijevoznika za ovu školsku godinu trebali biti potpisani do 30. studenoga prošle godine, no zbog korone je to sve odgođeno.

“Konkretne stvari nisu još riješene. Prijevoznici su u teškim situacijama. Godinama održavaju nerentabilne linije, ostvaruju velike gubitke, sve je teže. Nadam se da ćemo vrlo brzo to imati riješeno”, rekao je Hrvoje Meštrović, predsjednik Udruge autobusnih javnolinijskih prijevoznika.

Možda i u najvećim problemima je platforma FlixBus koja je uglavnom usmjerena na međunarodna putovanja – za 2019. su izvijestili o 62 milijuna putnika od čega njih 1,4 milijuna u Hrvatskoj, a lani je to prepolovljeno na 30-ak milijuna uglavnom u Europi, uz puno veći pad u našoj zemlji.

Sada kažu da im je kao vitalnom djelu sektora mobilnosti u interesu i u ovim uvjetima svim svojim korisnicima pružiti lako dostupan, siguran i održiv način prijevoza te stoga podržavaju sve napore koje hrvatska vlada i znanost ulažu kako bi se suzbila pandemija i ubrzao opravak gospodarstva.

“No, isto tako kao dio prijevozničke industrije, pogotovo jer se naš poslovni model temelji na partnerstvu s brojnim hrvatskim prijevoznicima, dijelimo s njima iste izazove. U skladu s time podržavamo sve inicijative u kojima se pored zdravlja, štite i radna mjesta kako zaposlenih u industriji prijevoza, tako i svih zaposlenih u Hrvatskoj.

Pozdravljamo svako djelovanje koje ima za cilj pronalazak kvalitetnog rješenja kako bi se sačuvala vitalnost te omogućio oporavak autobusne industrije u Hrvatskoj.

No, važno je istaknuti da je upravo ova kriza pokazala sve nedostatke zatvorenog tržišta te jasno ukazala na to da je u Hrvatskoj za oporavak autobusne industrije nužno nastaviti s procesom liberalizacije te razvijati prijevoz putnika tako da se osiguraju jednaki uvjeti za sve prijevoznike”, kazao nam je Ante Grbeša, direktor FlixBus CEE South regije.

Iako smo kontaktirali gotovo sve ostale značajnije autobusne prijevoznike u Hrvatskoj, niti jedan od njih nam nije želio službeno komentirati vlastiti postojeći model potpora koji ima s lokalnom samoupravom i državom.

Na granici legalnosti

Neslužbeno doznajemo od jednog od njih da je to teško i generalizirati jer oni, a i svaki ostali prijevoznik, ima specifični dogovor sa svakom konkretnom općinom, gradom ili županijom, a od kojih su mnogi i na granici legalnosti.

Upravo je i to razlog da HZŽ sada i traži da se izmijeni regulativa kako bi jedinice lokalne samouprave, temeljem vlastitih interesa i prioriteta, mogle neke prijevoznike i malo “jače” poticati.