Za ono što proizvede jedan radnik u proizvodnom sektoru u Njemačkoj, u Hrvatskoj je potrebno njih – troje. Ilustracija je to rak-rane gospodarstva, niske produktivnosti, ‘alfe i omege’ (ne)uspjeha zemlje u dugom roku.

Zaostajanje u produktivnosti prema drugim zemljama regije i naprednijim članicama EU, glavna je prepreka ubrzanja rasta BDP-a, kaže Svjetska banka. Poručuju: produbite reforme jer u tom slučaju Hrvatska može nadmašiti europski prosjek za nešto više od desetljeća.

Presporo napredujemo
Napretka ima, ali je (pre)spor. BDP po stanovniku 2001. iznosio je 50 posto prosjeka EU, a 2021. dosegnuo 70 posto. Hrvatska je u posljednjih 20-ak godina u prosjeku rasla najsporije u srednjoj i istočnoj Europi, s neosporno najnižim potencijalnim rastom.

”Važne reforme u povećanju produktivnosti, unaprjeđenju kvalitete obrazovnog sustava te povećanju sudjelovanja na tržištu rada među najvažnijim su pokretačima koji mogu podići potencijal gospodarstva”, istaknula je regionalna direktorica Svjetske banke za države EU-a Gallina Andronova Vincelette.

Suštinska poruka svodi se na jačanje institucija, smanjenje tržišnih neučinkovitosti i veću učinkovitost privatnog sektora. Dok Vlada poručuje da se reforme rade punom parom, realni sektor ističe njihovu problematičnu brzinu.

I u Svjetskoj banci napominju da su mnoge od reformi već predviđene u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a kada se provedu, mogle bi dati veliki poticaj potencijalu rasta zemlje. Kao i uvijek, vrag je u detalju.

Josip Funda/L. Stanzl/PIXSELL

”Da bi Hrvatska ubrzala svoj put prema većem prosperitetu, bilo bi potrebno produbljivanje postojećeg programa reformi. Ključni su koraci fokusiranje na povećanje produktivnosti, uključujući digitalizaciju i istraživanje i razvoj, poboljšanje obrazovnih ishoda, jačanje institucija i uklanjanje prepreka ulasku poduzeća i trgovini uz poticanje veće konkurencije”, kažu.

Osim proizvođačkog, istaknut je ICT kao jedan u nizu iz uslužnog segmenta koji gubi na produktivnosti, a baziran je na visokoobrazovanoj radnoj snazi i izvoznom potencijalu – ključnima za poticanje buduće produktivnosti. Nešto bolje rezultate Hrvatska ima u dijelu usluga, uključujući smještaj i restorane.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Glavni ekonomist Svjetske banke Josip Funda istaknuo je da “svi rezultati istraživanja sugeriraju da postoji problem konkurentnosti na tržištu, i podaci o ulascima i izlascima, i o maržama koje tvrtke mogu naplaćivati”. U banci računaju da bi umjereni paket reformi potaknuo rast BDP-a po stanovniku u prosjeku za 0,6 postotnih bodova do 2050. čime bi se dohodak po glavi prosječnog građanina dugoročno približio prosjeku EU27, na 97 posto do 2050.

U scenariju ambicioznijih reformi, BDP po glavi stanovnika porastao bi u prosjeku za 1,4 postotna boda do 2050. što bi Hrvatskoj omogućilo da premosti jaz u kasnim 2030-ima. Dakle, za 15-ak godina Hrvatska može dosegnuti europski prosjek (u BDP-u per capita), a potencijalno ga nadmašiti do 2050., provede li dubinske reforme.

Što kažu poslodavci?
Panel rasprava kako podignuti produktivnost podcrtala je širinu tog problema; od poreznog opterećenja, katastrofalne demografije, manjka vrtića, slabo razvijenog ženskog poduzetništva do ortačkog kapitalizma i korupcije.

Poslodavci poručuju Vladi da je nužno smanjiti trošak rada kako bi se mogle povećati plaće te zadržati najobrazovanije i najtalentiranije zaposlenike. ”Visoke stope rasta koincidirale su s poreznim rasterećenjima, 20 posto rasta BDP-a u dvije godine je fantastičan uspjeh”, kaže direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber dodajući da tvrtkama treba predvidivost.

”Ako investirate u državu u koju nije jednostavno uložiti jer smo mala zemlja, ipak ekonomija razmjera uvijek radi, a onda se desi ‘ad hoc’ u studenom da vam država oduzme 33% dobiti unatoč svim argumentima da se ne radi o profitiranju na krizi i preporukama EU-a da se oporezuje energetski sektor, vi time pogađate ogromni broj najboljih kompanija, to sigurno nije dobra poruka”, kaže. Poslodavcima je početak godine vrijeme priprema poslovnih i investicijskih planova, a još nema odgovora iz vlade što će biti sa ‘zamrznutim’ cijenama energenata nakon 31. ožujka.

Ekonomist Velimir Šonje zabrinut je da nas čeka scenarij Portugala, da kao zemlja dosegnemo 70 do 80 posto konvergencije EU-a i stanemo. “Još uvijek ne vidim kapacitete u javnom sektoru da premašimo tih 80%”, zaključuje Šonje.