Za aktivnosti istraživanja i razvoja (IR) iz državnog se proračuna u Hrvatskoj godišnje izdvaja nešto manje od 2,5 milijarde kuna ili 0,74 posto BDP-a.

Pokazali su to podaci Državnog zavoda za statistiku za prošlu godinu, a slično će prema svemu sudeći biti i ove godine iako je planom proračuna za 2012. bilo predviđeno stotinjak milijuna kuna više. Udio izdvajanja novca za IR koji se smatra važnom sastavnicom dugoročnog rasta u Hrvatskoj znatno zaostaje za prosjekom Europske unije (još više za onim eurozone). Na razini EU za istraživanje i razvoj troši se 2 posto BDP-a ili gotovo trostruko više nego kod nas. Najmanja razlika u proteklih desetak godina zabilježena je 2004. kad je razina izdvajanja državnog novca za IR kod nas dosegnula više od 1 posto BDP-a, dok je istodobno u EU bila 1,83 posto BDP-a.

No, u međuvremenu se u Uniji povećavao taj udjel, a u Hrvatskoj je pao. Od europskih zemalja u istraživanje i razvoj najviše ulažu neke od najnaprednijih zemalja: Finska (3,8 posto BDP-a), Švedska (3,4 posto), Danska (3 posto) te Njemačka i Austrija (2,8 i 2,7 posto). Najmanje novca za to daje se u Rumunjskoj (manje od 0,5 posto BDP-a), a manje od Hrvatske izdvajaju danas i proračuni Bugarske, Grčke, Cipra, Malte i Latvije. Podaci o namjeni državnog novca za IR za dio stručnjaka ilustracija su nepovoljne strukture proračunske potrošnje u kojoj se (pre)malo izdvaja za elemente dugoročnog rasta i kvalitete života (IR, obrazovanje, zaštita okoliša, kultura). U isto vrijeme, za održavanje mirovinskog i zdravstvenog sustava, trošimo više od zemalja Unije.