U idućoj godini u kojoj operativno starta primjena industrijske strategije, državni proračun predviđa za taj projekt izdvojiti ukupno 130 milijuna kuna sredstava.

Usporedi li se s nekoliko programa kroz koje je Ministarstvo gospodarstvo podupiralo prerađivačku industriju u ovoj godini, a čija provedba se ne predviđa u idućoj godini, riječ je zapravo o jednakom financijskom izdvajanju. Za gospodarstvenike iz sektora poljoprivrede, te malog i srednjeg poduzetništva davanja su iz proračuna manja, ali se značajnije oslanjaju na povlačenje sredstava iz EU fondova. Takav slučaj je, među ostalim, i s poticanjem investicija iz Ministarstva gospodarstva, za koje se iznos od ovogodišnjih 16,9 milijuna kuna podiže na 308 milijuna kuna.

Ukupno su rashodi za EU projekte planirani u visini 7,8 milijardi kuna, u čemu bi EU sredstava činila 7,1 milijardi kuna, a nacionalna komponenta 717 milijuna kuna. Osjetno smanjenje u izdvajanjima iz državne blagajne u 2015. među ostlaim očekuje Fondove za gospodarsku suradnju, kojima će s ovogodišnjih 435 mil. biti namijenjeno 275 milijuna kuna. Velika enigma, pak, ostaju subvencije za restrukturiranje brodogradnje, koje je država po ugovoru obvezna mjesečno isplaćivati.

Ove godine već nije bila u mogućnosti ispuniti tu obvezu za drugu polovicu godine, pa je riješila faktoringom ili cesijom. Međutim, iz ove godine u iduću prenosi oko 362 milijuna kuna obveza s tog osnova, dok je na proračunskoj stavci resornog ministarstva predviđen iznos od tek 326,7 mil. kuna. Nedovoljno, dakle, i za podmirenje prenesenih obveza, a kamoli uplate sredstava koja su ugovorena za iduću godinu. Brodograditelje zasad nitko nije izvjestio o novim neizvijesnostima s državnom potporom.