Hrvatska se suočava s dubokom recesijom, a za oporavak je ključna sposobnost privlačenja investicija i prihvata financijske potpore. U tom smislu jedan od važnijih izvora oporavka su sredstva iz EU fondova, naglasio je i za najnovijega posjeta Hrvatskoj Peter Harrold, direktor Svjetske banke za središnju Europu i Baltik.

Kao dobar primjer za to navodi Bugarsku i Rumunjsku. One su ranijih godina nerijetko bile izložene kritikama u vezi sa slabim povlačenjem sredstava EU fondova, zbog čega su njihove vlade zatražile i pomoć Svjetske banke. Fokusiranje na bolju apsorpciju novca iz fondova Unije u tim je zemljama rezultiralo i osnivanjem posebnog ministarstva za EU fondove, s jedinom zadaćom praćenja i nadzora nad tim sredstvima. To im se isplatilo, kaže Harrold. Tim dvjema državama u 2012. se predviđa ekonmski rast od 1,4 do 1,5 posto, a pola od toga može se zahvaliti upravo boljem korištenju EU fondova. Sve u svemu, to je vrlo važno i za Hrvatsku, naročito u situaciji kad državna potrošnja ili izvoz ne mogu biti izvori oporavka ekonomije. Sa slabijom potražnjom iz EU treba računati i idućih mjeseci, no pad kakav je ovoga tjedna objavljen npr. za industrijsku proizvodnju u Hrvatskoj ne znači da će loše razdoblje trajati cijelu godinu. Prema Harroldu, idući kvartal mogao bi donijeti oporavak. Predznak industrije ni njega nije iznenadio, ali dubina pada (9,4% u travnju) malo jest. Harrold za to vidi tri razloga. Uz loše vremenske prilike (manje dana proizvodnje) i skepticizam vezan uz krizu u EU i očekivanja općenito, treći je “specifično hrvatski”, vezan uz tranziciju vlasti nakon izbora. Dobar dio gospodarstva vezan je uz državu, a pri prijenosu vlasti mnogo se aktivnosti usporava jer, pojednostavljeno, u novoj javnoj administraciji nema tko potpisati naloge. Ističući da su Vladine namjere u ekonomskoj sferi dobre, Harrold kaže da je važno da neugodne stvari koje prate reforme i fiskalnu prilagodbu, a pogađaju razne interesne skupine, Vlada napravi na početku mandata.