Okvirni proračunski plan iz Smjernica ekonomske i fiskalne politike pretočen je u detaljan prijedlog državnog proračuna koji će se nakon današnjeg usvajanja u Vladi idući tjedan naći u Saboru. Deficit državnog proračuna Vlada je predvidjela na 7,5 milijardi, a s projiciranim manjkom izvanproračunskih fondova (1,2 milijarde) te lokalne države (pola milijarde kuna) na razini opće države potrošit će se 9,2 milijarde kuna više nego što će se prihodovati.

Potrebe financiranja države, međutim, približno su triput veće jer uz tekući manjak treba refinancirati i oko 18 milijardi kuna dugova koji ove godine dospijevaju na naplatu.  Premda je to znatno manji pritiska otplata nego lani i nego što će biti dogodine, oko 27 milijardi kuna potreba financiranja (ne računajući refinanciranje 30-ak milijardi duga po trezorskim zapisima) nije malo. A premda je ministar financija Zdravko Marić u srijedu rekao kako je novo zaduživanje s ciljem pokrivanja deficita moguće već u proljeće, neslužbeno doznajemo da je prvi aranžman zapravo već uglavnom utanačen.

Prema saznanjima Poslovng dnevnika, već idući tjedan trebalo bi se realizirati proširenje kunskog izdanja državnih obveznica iz prosinca, vrijednog šest milijardi kuna s dospijećem u prosincu 2026. Država bi plasirala dodatnih 4 milijarde kuna i tako riješila dio ovogodišnjih potreba financiranja. Na financijskom tržištu računa se da bi prinos za investitore trebao biti nešto ispod 4 posto. U Katančićevoj usporedno s tim prate situaciju i na svjetskim tržištima, gdje će se uobičajeno namiriti dio ovogodišnjih potreba.

Ministar financija zasad nije precizirao koliko će se od ukupnih potreba financiranja   namiriti prihodima od privatizacije državne imovine, ali iz svih dosadašnjih najava proizlazi da će to ove godine biti znatno veći oslonac nego prije. Bez toga neće biti moguće stabilizirati javni dug tj. izbjeći daljnje povećanje. Ministar Marić vazano uz skore planove zaduživanja zasad ističe tek da je Ministarstvo u kontaktima s domaćom financijskom industrijom, a prate se, kaže, i inozemna tržišta. Situacija zahtijeva oprez, a kad se procjeni da je najbolji trenutak, ići će se i na inozaduživanje.