‘Za državne službenike treba vrijediti zakon koji vrijedi za radnike u škveru’

Autor: Ana Blašković , 28. srpanj 2014. u 14:37
Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava

Ministar Mrsić govori o ZOR-u, poslodavcima koji ne isplaćuju plaće, padu broja nezaposlenih…

Za sedam od 52 poslodavaca s 'liste srama' koje je posjetila inspekcija podignuti su optužni prijedlozi, a nadzor nad ostalima kreće ovaj tjedan, najavljuje ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

U koordinaciji s poreznom upravom, inspekcija rada onemogućit će da poslodavci izvlače dobit izrabljujući radnike, a osim tvrtke u problemu pod povećalo dolazi ukupno poslovanje vlasnika, pa i njegova osobna imovina.

Inspekcija je krenula u nadzor tvrtki koje ne isplaćuju plaće. Kakvi su nalazi? 
Inspekcija je u razdoblju od 17. do 24. srpnja izvršila nadzor kod 52 poslodavca, dok će u ostalih nadzor započeti ovaj tjedan. Iako još svi nadzori nisu završeni za 7 poslodavaca su podneseni optužni prijedlozi. Pozitivno je što su nakon objave liste neke tvrtke našle zajednički jezik s radnicima, poput Konstruktora. Rezultat će biti će brže i učinkovitije rješavanje problema neisplate plaće u Hrvatskoj.

Kakve kazne čekaju poslodavce koji mogu, ali ne isplaćuju plaće?
Radi se o kaznenom djelu za koje je predviđena novčana kazna i kaznena prijava. Najavili smo da ćemo gledati ukupno poslovanje da izbjegnemo situacije da poslodavac u jednoj tvrtki ima zaposlene radnike, a u drugu prenese strojeve i nekretnine pa kad tvrtka ode u stečaj radnici se ne mogu naplatiti jer nema imovine. Osim poslovanja tvrtke koja ne isplaćuje plaće, u suradnji sa Poreznom upravom utvrdit će se ukupno poslovanje vlasnika. Jasno je da će drugačiji tretman imati oni koji plaće ne isplaćuju zbog poremećaja u poslovanju od onih koji ne isplaćuje plaće, a u isto vrijeme kupuju nekretnine ili automobile. Konačni cilj je poboljšati učinkovitost naplate radničkih potraživanja i kazniti izrabljivanje radnika.

Najavili ste namirivanje radnika s privatnih računa vlasnika. Nije li to negiranje pravne osobnosti d.o.o.-a? 
Zakon je jasan. Poslodavac bi trebao imati dovoljno poslovnog morala da prvo plati radnike i podmiri svoje obveze. Ukoliko ne isplaćuje plaće, a u isto vrijeme uzima dobit i kupuje primjerice nekretnine na svoje ili tvrtkino ime, otvoreno je pitanje čijim sredstvima se to koristi? 

Uvijek postoji mogućnost intervencije Ustavnog suda?
Svaka takva okolnost će se utvrđivati sudskim putem. OIB nam omogućuje pregled ukupnog poslovanja i kada nije isplaćena plaća i kada je isplaćena dobit.

U kolovozu istječe rok za odabir generacijskog potportfelja. Jeste li razočarani što je tek oko 650 ljudi dosad odabralo potportfelj?
Ja sam vjerojatno 651 (smijeh). Baš sam potpisao nalog da se moja sredstva u drugom mirovinskom stupu prebace u potportfelj A istog mirovinskog fonda. Mali broj onih koji su odabrali posljedica je naše niske financijske pismenosti. Tek tijekom ove kampanje su građani počeli razmišljati o drugom stupu kao o svojoj imovini. Želimo ih potaknuti da razmišljaju na isti način kao i o štednji u bankama. Ovo je tek prva godina, i za očekivati je da odaziv neće biti velik, ali sljedećih godina vjerujem da će biti puno veći. 

Postoje li izračuni koliko će potportfelji donijeti veće prinose i mirovine?
To je posao društava za upravljanje i oni će svoja izvješća po prvi puta o poslovanju za 2014. podnijeti Saboru. U tim izvješćima naravno da će biti i ti podaci. 

Znači li to da je Vlada odustala od dizanja doprinosa u drugi stup?
Do kraja ovog mandata ne planiramo povećanje izdvajanja u drugi mirovinski stup. Povećanje izdvajanja u drugi mirovinski stup između 7 i 9% može se ostvariti kada uđemo u fazu stabilne ekonomije i rasta BDP iznad 2%. U Europi zvoni na uzbunu kad omjer umirovljenika i radnika bude jedan naprama tri, a mi imamo 1 naprama 1,19. Jednostavno premalo ljudi radi da bi održalo mirovine, stoga nema alternative nego jačati mirovinski sustav na tri stupa. 

Svako malo se pojavi balon kako bi se dobro mogao upotrijebiti novac iz drugog stupa. Nije li to kontraproduktivno da sama Vlada potkopava povjerenje u mirovinski sustav?
Sa strane ove vlade ni u jednom trenutku nismo ni pomišljali niti davali izjave da bi sredstva iz drugog stupa prebacili u proračun; da bi vašim i mojim sredstvima sanirali proračunski deficit.

Rekli ste da Zakon o državnim službenicima treba mijenjati i da bi za sve radnike trebao vrijediti Zakon o radu?
Od početka je moj stav da u slučaju radno pravnih odnosa treba postojati jedan zakon za sve. Za državne službenike i namještenike treba vrijediti zakon kao što vrijedi za radnika u škveru ili radnicu u tekstilnoj industriji. Smatram da Zakon o državnim službenicima i namještenicima u ovom obliku u kojem je sad treba ukinuti i donijeti Zakon o državnoj službi koji će definirati službu, ali će radno-pravni status biti reguliran ZOR-om. U tijeku su usuglašavanja u Vladi i resorima. Postoje različita razmišljanja i stavovi, a Ministarstvo uprave će dati konačni prijedlog.

Pregovori oko ZOR-a trajali su godinu i pol. Na kraju nitko nije zadovoljan, samo vi?
Podsjetit ću vas na tzv. mjeru od 1600 kuna, kako se popularno naziva 'Mrsićevi volonteri'. Iako smo tada podigli i PDV, mislim da se manje diskutiralo o tome, a više o toj mjeri za koju su predviđali da će smanjiti cijenu rada, da će mladi kuhati kave, a pokazalo se da je to jedna od najboljih mjera ove Vlade. Izgleda da nas slično prati i kod ZOR-a. Pregovarali smo preko dvije godine, zadovoljan sam da je zakon interesno balansiran čemu u prilog ide da ni poslodavci ni sindikati nisu zadovoljni. 

Kako ocjenjujete konačnu verziju ZOR-a?
Ciljevi su bili olakšati restrukturiranje poduzeća kao odgovor na krizu, potom očuvanje radnih mjesta te legalizirati onaj dio rada koji je dosada bio u sivoj zoni. Poslodavci su tražili smanjenje otpremnina i kraće otkazne rokove, no nismo željeli smanjivati izvorna prava radnika jer smo smatrali da ona u ovom obliku ne ugrožavaju razvoj tržišta. Uredili smo pitanje rigidnog radnog vremena. Za očuvanje radnih mjesta omogućili smo da ljudi rade za dva poslodavca legalno, kao i da radnik može legalno raditi u povezanoj tvrtki poslodavca. 

Zašto ste izbacili odredbu da poslodavac koji zapošljava do pet radnika može po skraćenoj proceduri otpustiti radnika?
U tijeku međuresorskog usaglašavanja dobili smo primjedbe od gospodarskih resora da bi "brzi otkaz" mogao uzrokovati diskriminaciju na dvije razine i dovesti u pitanje ustavnost te odredbe. S jedne stane, radnik kod malog poslodavca bio bi diskriminiran u odnosu na onog koji radi kod velikog poslodavca, dok bi mali poslodavac bio u povoljnijem položaju nego poslodavci koji imaju više od pet radnika. 

Nezaposlenost

Nakon dugog vremena broj nezaposlenih pao je ispod 300.000?
Vide se određeni pomaci u zapošljavanju. Osim sezonskog imamo i trend zapošljavanja u granama koje nisu sezonski ovisne i uslužne, poput prerađivačke industrije i građevinarstva. Ipak, potrebno je vidjeti kakav će biti trend u naredna tri mjeseca.  

Koliko će biti nezaposlenih u Hrvatskoj krajem prosinca ?
Nikad nisam davao prognoze, to će ovisiti o stanju tržišta rada i razvoju ekonomije. Trend se zasad razvija dobro.

Komentari (10)
Pogledajte sve

volio-bih-vidjeti-glavu-miranda-mrsica-i-njegove-obitelji-u-kontejneru

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/128608-volio-bih-vidjeti-glavu-miranda-mrsica-i-njegove-obitelji-u-kontejneru.html

i ja bi posao od 26 sekundi dnevno.

državni službenici moraju postojati i svakako su potrebni, ali moraju imati primjerene plaće, odraditi posao kvalitetno, neki zlorabe situaciju i efektivno rade trećinu radnog vremene, ako?

Ljudi su ogorčeni na državne službenike , političare i Javni sektor zato jer večina ne stvaraju nove vrijednosti već žive uglavnom kao paraziti zaštičeni kao Lički medvjedi na buđetu.

Najgore je to što su sve te povlastice oni sami sebi dodjelili i izglasali.

Najveća i jedina korupcija se odvija u sprezi državnih službenika i političara dok u Realnom sektoru toga gotova da i nema.

New Report

Close