Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije otvorilo je 10-dnevnu javnu raspravu o drugom od dva akcijska plana putem kojih je predviđena provedba Nacionalnog plana razvoja javne uprave od 2022. do 2027.

Prema nacrtu novog trogodišnjeg Akcijskog plana, predviđa se 15 konkretnih mjera koje se nadovezuju na već započete reforme i postavljaju temelje za, kako ističu iz nadležnog ministarstva na čelu s Damirom Habijanom, “funkcionalnu, pristupačnu i podatkovno vođenu upravu, u skladu s potrebama građana, gospodarstva i društva u cjelini”.

U fokusu su mu učinkovitost, digitalna transformacija, upravljanje ljudskim potencijalima, otvorenost i dostupnost usluga, te jačanje kapaciteta za strateško planiranje i upravljanje razvojem. Za cjelovitu provedbu pet definiranih posebnih ciljeva Vlada je predvidjela izdvojiti ukupno više od 180 milijuna eura, s tim da je indikativni iznos za razdoblje 2025.-2027. okvirno utvrđen na 129 milijuna.

Nadogradnja državnog oblaka

Najviše novca u tom trogodišnjem razdoblju predviđeno je za digitalnu transformaciju. Za mjere u sklopu tog cilja planira se više od 95 milijuna eura, pri čemu bi do kraja njihove provedbe iznos trebao premašiti 122 milijuna. “Građani i poduzetnici više neće morati prikupljati dokumente koje država već ima”, ističe se u obrazloženju tog seta mjera.

On, uz ostalo, predviđa nadogradnju Centra dijeljenih usluga ili tzv. Državnog oblaka (CDU), modernizaciju državne informacijske infrastrukture (DII) i uspostavu učinkovitog upravljanja podacima javne uprave u skladu s europskim standardima i načelima. Za građane i gospodarstvo to bi trebalo rezultirati s više digitalnih usluga i manje administracije jer se podaci razmjenjuju unutar sustava državne informacijske infrastrukture i Centra dijeljenih usluga, što znači da građani ne moraju podnositi dokumente i podatke kojima država već raspolaže.

Među mjerama u čiju se provedbu namjeravaju usmjeriti deseci milijuna eura je i unaprjeđenje funkcionalnosti i održivosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Za taj posebni cilj Akcijskog plana do kraja 2027. planira se usmjeriti više od 27 milijuna eura, s tim da njegova provedba ukupno teži više od 35 milijuna. U tom području najviše je sredstava predviđeno usmjeriti u daljnje financijsko poticanje i stručnu podršku za dobrovoljno funkcionalno i stvarno spajanje općina i gradova.

Akcijskim planom za to se planira 15 milijuna eura potpora u tri godine, tj. godišnje po pet milijuna. Lokalne jedinice, posebice one manje i slabije razvijene koje pojedinačno nemaju dovoljno financijskih i tehničkih kapaciteta za kvalitetno obavljanje poslova iz svog djelokruga, time bi se trebalo stimulirati da se prijave na javne pozive Ministarstva financija na zajedničko obavljanje poslova, dijeljenje resursa i stručnih kapaciteta u području komunalnih usluga, brige o djeci, javnog prijevoza, kulture, lokalnog razvoja i slično.

najvažnija uloga

Mali kaić s velikom misijom

promo

Kada agencija nije samo izvođač, već partner: priča iza kampanje ‘Ljubav je poljubac, ne hrana’

Optimizma ne manjka

Ostaje vidjeti hoće li odaziv u narednom razdoblju biti bolji od dosadašnjeg, ali čini se da optimizma ne manjka jer je prema ciljnim pokazateljima predviđeno da do kraja 2027. gotovo polovica JLS-a bude u nekom od oblika takva povezivanja.

Kad je riječ o lokalnim jedinicama, u cilju poboljšanja usluga predviđeno je i poticanje digitalizacije, odnosno financiranje razvoja javnih e-usluga iz njihove nadležnosti kroz dodjele bespovratnih sredstava. To, također, uključuje i suradnju među općinama i gradovima kroz prijave za zajednički razvoj digitalnih rješenja. Provedba i praćenje provedbe mjera su, među ostalim, i dio već ranije utvrđenog cilja o administrativnom rasterećenju. Podsjetimo, prema petom Akcijskom plana za administrativno rasterećenje gospodarstva do kraja ove godine predviđen je ukupan iznos rasterećenja poduzetnika za 132,7 milijuna eura.