U protekle tri godine razina javnog dug Hrvatske smanjena je za više od devet postotnih bodova, sa 83,7 na 74,6 posto BDP-a, a u trogodišnjem razdoblju do kraja 2021. u Vladi računaju da će se spustiti za još devet bodova, na 65,4 posto BDP-a. To je, naime, osnovni scenarij iz strategije upravljanja javnim dugom koji je na jučerašnjoj sjednici Vlade predstavio ministar Zdravko Marić. Te su projekcije u pogledu daljnjeg smanjenja udjela javnog duga već, doduše, poznate jer su, među ostalim, iznesene i u travanjskom Programu konvergencije. 

Analitičari su već tada, a imajući u vidu da fiskalne projekcije kao važnu varijablu u predviđanju kretanja javnog duga uključuju i učinke daljnjih poreznih rasterećenja, predviđenu dinamiku spuštanja udjela javnog duga ocijenili ohrabrujućom. No, dio ih je ipak izrazio i određenu sumnju. "Gospodarstvo se nalazi u povoljnoj fazi poslovnog ciklusa", primijetio je pritom Velimir Šonje iz Arhivanalitike namećući pitanje zašto se Vlada nije odlučila za čvršću kontrolu rashoda. To bi, kaže, pripomoglo postizanju niže razina javnog duga i nižih kamatnih stopa na državne obveznice, a time i amortizaciji učinaka rasta svjetskih kamatnih stopa, što se očekuje u razdoblju do 2021.  

Aktivno upravljanje
Ministar Marić i za predstavljanja Strategije nije propustio naglasiti značajan napredak u upravljanju javnim financijama u zadnje tri godine, kao i aktivnu politiku upravljanja javnim dugom. To je nemalo pridonijeo poboljšanim uvjetima zaduživanja. Premija osiguranja od kreditnog rizika u tom je razdoblju smanjena za više od 200 baznih bodova (dva postotna boda kamate), a na rashodima za kamate to se očitovalo u smanjenju za gotovo tri milijarde kuna. Premijer Andrej Plenković veličinu tog pomaka, kojega sa svoje pozicije voli predstavljati kao zaslugu Vladinih politika, "preveo" je kao vrijednost cijelog Pelješkog mosta.

Marić smatra kako i dalje ima prostora za smanjenje kamata, bez obzira na brojne najave o tome kako će referentne kamatne stope krenuti prema gore. Prva sljedeća prilika za nove izgledne uštede na kamatama slijedi već uskoro; Ministarstvo financija već je odabralo banke aranžere za izdanje euroobveznica inicijalno najavljenog iznosa 1,25 milijardi eura. To inozemno izdanje od 10,5 milijardi kuna i u jučer predstavljenom dokumentu locirano je u II. kvartal. Smanjenje cijena duga i troška financiranja obveza države u osnovi je u interesu i poduzetnicima i građanima, jer posredno utječe i na njihovu cijenu kapitala, podsjetio je Marić. 

Tri stupa
Ipak ministar ističe i kako naše gospodarstvo "i dalje karakteriziraju određeni vanjski i unutarnji rizici, pa će se i u idućem razdoblju provoditi aktivna politika upravljanja javnim dugom s ciljem osiguravanja njegove dugoročne održivosti i ograničavanja negativnih efekata povezanih rizika".

Vladina ekonomska politika usmjerit će se, kaže, na tri stupa: visokokvalitetne investicije, učinkovite strukturne reforme te makroekonomsku stabilnost i održive javne financije. Budući da je za upravljanje javnim dugom važno osigurati ravnomjeran teret otplata u nadolazećem razdoblju, posebna pažnja i nadalje će se pridavati zadržavanju ujednačenog dospijeća duga. A s obzirom na trenutnu situaciju na financijskim tržištima, zadržava se i mogućnost refinanciranja postojećeg duga po povoljnijim uvjetima i s dužim razdobljem otplate, stoji u Strategiji upravljanja javnim dugom.

Prema projekcijama otplata glavnica duga, na računajući kratkoročne obveze po trezorskim zapisima, ove godine treba otplatiti (refinancirati) dugoročne obveze u iznosu od 22,6 milijardi kuna. 

Nova obveznica

Slijedi izvješće Fitcha
U pogledu tajminga nove hrvatske euroobveznice koja se već priprema  smatra se da su u MF-u računali i s još jednom objavom podizanja rejtinga Hrvatskoj. Danas slijedi novo izvješće agencije Fitch, a računa se da će ona, poput S&P-a, honorirati ekonomske pokazatelje. Kako bilo, nova euroobveznica će (najvećim dijelom) poslužiti za refinanciranje postojeće koja na naplatu stiže u studenome, a država 10 godina na nju plaća 6,75 posto kamate godišnje. Usporedbe radi, tržišni prinosi na desetogodišnji dug Hrvatske danas su ispod dva posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost