Nastavak brzih i radikalnih promjena u industriji hrane i pića u  globalnim je istraživanjima prepoznat kao jedan od značajnijih trendova na biznis sceni.

Proizvođači potrošače sve češće nukaju manjim udjelom šećera, soli ili masnoća; proizvodima obogaćenim sastojcima koji podupiru i štite zdravlje; reciklažom i održivošću; inovacijama prilagođenim užurbanom načinu života i štednjom vremena.  Ponešto iz tog arsenala inovativnosti svako malo komuniciraju i perjanice domaće industrije hrane i pića, od Podravke, Vindije, Dukata, Jamnice, Leda, PIK Vrbovca do  Zagrebačke pivovare, Atlantic grupe, Kraša, Francka, MI Braća Pivac…

Povoljno okružje
Poslovno okruženje za taj je sektor prošle, ali i ove godine obilježio nastavak rasta potrošnje kućanstava. Za dio kompanija već jesenas poticajna je bila najava proširenja liste prehrambenih proizvoda za koje je s ovom godinom smanjena stopa PDV-a.  U pojedinim branšama (npr. meso) cijene sirovina pokazale su veću kolebljivost. Neke prehrambene kompanije još se bave pospremanjem i restrukturiranjem koje je nametnula kriza Agrokora. Ipak, i tu se fokus polako seli na razmatranje ulagačkih prilika koje će se otvoriti s početkom prodaja operativnih kompanija, danas pod kapom Fortenove grupe.  U međuvremenu se u pogledu M&A aktivnosti istaknula mlinsko-pekarska branša (Pan-Pek i i Mlinar prešli su u ruke stranih fondova).

Unatoč lanjskom blagom padu fizičkog obujma proizvodnje na razini sektora (ove godine opet raste), za vodeće kompanije bila je to uspješna godina. Tako je Podravki ona bila "jedna od najuspješnijih u povijesti", a i prvo polugodište 2019. sa 140 mil. kuna dobiti u znaku je rekordnog operativnog rezultata.  Iz Uprave predvođene Marinom Pucarom ističu da ih "posebno veseli što su s Kulinarstvom kao najprofitabilnijim programom napravili preokret te iz padajućeg trenda inovativnim projektima ostvarili značajan rast".

Uz optimizam oko nastavka godine, najavljuju i ulaganje u modernizaciju tehnoloških procesa Prehrane te "nastavak unaprjeđenja statusa radnika". Proizvodne sastavnice Fortenove, koje čine dobar "komad" domaće prehrambene industrije, u svojim su branšama bili i ostali tržišni lideri, iako većinom uz manje dominantne tržišne udjele nego nekad i jako reducirane investicijske aktivnosti.  Liderski epitet nosi i Ledo koji je lani proslavio 60. rođendan, a pohvalio se rastom prihoda od 6%. Najjača poluga rasta bila im je, kažu, kategorija Smrznute hrane gdje su se fokusirali na optimizaciju asortimana, ali uz nadopune novim inovativnim proizvodima. Takva kombinacija primjenjena je i kod sladoleda, plus otvaranje novih prodajnih kanala. Proizvode dostavljaju na više od 20.000 prodajnih mjesta. 

"Glavni generatori inovacija i razvoja novih koncepata proizvoda u cijeloj industriji, pa i Ledu, promjene su navika sve zahtjevnijih potrošača, kao i razvoj tehnologije koji utječe na ubrzanje prodajnih procesa i trendova. No, to i olakšava ulazak na nova tržišta", objašnjavaju. I Jamnica, tržišni lider u svim kategorijama voda, 2018. financijski ocjenjuje kao jednu od najboljih. "Provedena je puna konsolidacija poslovanja za nastavak strategije stalnog rasta i razvoja u regiji te dodatno jačanje pozicije na svim tržištima na kojima poslujemo", uvjeren je Dario Šalić, predsjednik Uprave.

Potrošnja vode i bezalkoholnih pića bilježi blagi rast iz godine u godinu. "U kategoriji gaziranih voda pratimo trendove prijašnjih godina, dok negazirana voda i njene ekstenzije imaju lagani rast, a Jamnica kao lider značajnije raste", ističe. Dodaje kako to vrijedi i za izvoz gdje završava oko 30% ukupno proizvedenih količina, a u kategorijama poput ledenih čajeva i aromatiziranih voda i 60-70%. Punionica u Sv. Jani tako je u 2018. ostvarila najveću proizvodnju u povijesti. Vezano uz planove i regionalne ambicije Šalić ističe dovršetak greenfield investicije u Kreševu (krajem godine).

Zvijezda 'iznad očekivanja'
"Iznad očekivanja", rezultatski 2018. opisuju (i) u Zvijezdi. Uz rast prihoda za 6% i premašene prodajne planove te rast tržišnih udjela, ističu i otvaranje novih izvoznih tržišta. Povećali su, kažu, proizvodnju i efikasnost poslovanja te obavili pripreme za ulazak u nove kategorije proizvoda.  "Uljna industrija u kojoj je Zvijezda tržišni lider u proteklom se desetljeću suočava s brojnim izazovima vezanim uz nove navike potrošača i prehrambenih trendova, ali i brojne, često površne i netočne, informacije o utjecajima različitih proizvoda na zdravlje", objašnjavaju.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Borba s pogrešnim stereotipima stoga im je (bila) jedan od izazova i poticaja za redefiniranje marketinške i komunikacijske strategije, što nameću i promjene ponašanja potrošača vezane uz užurbani ritam života.  Uz proširenje vlastitog asortimana te tzv. nišne proizvode poput Koshera, u Zvijezdi povećavaju i volumen prodane trgovačke robe, osobito na izvoznim tržištima. Najveći dio izvoza odnosi se na Adria regiju, ali se otvaraju kanali prodaje i na drugim tržištima, poput američkog i azijskog. Pored toga, fokus im je na povećanju prihoda, optimizaciji poslovnih procesa i smanjenju troškova. PIK Vrbovec pak ističe lanjski količinski rast prodaje od 9 posto. 

Očuvanje vlastite proizvodnje
Kao vodeća mesna industrija u Hrvatskoj i regiji u proizvodnji, prodaji i distribuciji svježeg mesa i prerađevina drži preko 40% tržišta. S fokusom na brzorastuće obrtajne artikle "očuvana je vrijednost vlastite prodaje te zadržana liderska pozicija na domaćem tržištu svježeg crvenog mesa i mesnih prerađevina, i to uz povećanje tržišnog udjela".

U industriji mesa tijekom 2018. cijena svinja, najvažnije sirovine za proizvodnju, bila je niža u odnosu na 2017. dok je nabavna cijena junadi bila neznatno viša. U prvom kvartalu 2019. dogodio se globalni poremećaj cijena sirovine pa su neke pozicije svinjskog mesa porasle i do 40%. To se pripisuje nestašici sirovine u Kini, uslijed čega je za 30% povećan kineski uvoz mesa iz Europe.  Posljedično su porasle cijene svinjetine. No, to ima pozitivan utjecaj na domaću proizvodnju i hrvatske farmere, a "potvrđuje i važnost ulaganja u domaću proizvodnju", kaže direktor Mate Štetić.

Dodaje da je to i temelj dugogodišnje PIK-ove strategije pa je udio domaće sirovine u proizvodnji PIK svježeg mesa veći od 70%. Surađuju s više od 100 domaćih farmi, a iz hrvatskog uzgoja godišnje im dolazi preko 350.000 svinja.  U segmentu junetine od ukupno 140.000 grla stoke koja se uzgoji u Hrvatskoj 30.000 se izveze živo, a 110.000 ostaje u Hrvatskoj, od čega se gotovo 40% grla obrađuje u Vrbovcu. Prodaja junetine u prvom kvartalu 2019. bilježi rast od 16%. PIK očekuje  nastavak stabilne potrošnje mesa i mesnih prerađevina uz blagi rast HoReCa kanala, zbog rasta turističke potrošnje.

Dugoročni rast, pak,  očekuju od "convenience", kategorija proizvoda, tj. pakiranog svježeg mesa i narezaka mesnih prerađevina. Investicijskim se ciklusom u branši posebno ističe Mesnoprerađivačka grupa Pivac koja danas broji više od 2000 zaposlenih. S 2,6 milijardi kuna prihoda Grupa Pivac svrstava se u vrh prehrambene industrije, a sve tri tvrtke sastavnice (MI Braća Pivac Vrgorac, karlovački PPK i čakovečka MI Vajda) lani su povećale prihode, dobit i izvoz. U okviru stalnih investicija u tehnologiju proizvodnje i primarnu proizvodnju lani su nastavili više od 10 milijuna eura vrijedno ulaganje u izgradnju visokofunkcionalnog pogona u Gospodarskoj zoni Ravča pored Vrgorca, kapaciteta 4500 tona gotovog proizvoda. 

Investicijski val
Radovi su u finalnoj fazi. Nova pršutana omogućit će tvrtki bolje pozicioniranje na domaćem, a dugoročno i značajniji iskorak na europsko tržište. Njezinom izgradnjom zaokružit će se investicijski ciklus započet širenjem kooperacije s domaćim uzgajivačima svinja i ulaganjima u primarnu klaoničku obradu u Čakovcu. Ivica Pivac, predsjednik Uprave MI Braća Pivac ponosno ističe kako se Grupa može pohvaliti jednim od najsuvremenijih pogona za obradu mesa ne samo u Hrvatskoj, nego i široj regiji.

Osim novih zapošljavanja i poboljšanje radnih uvjeta, ta investicija bila je nužan preduvjet za povećanje kooperantskog uzgoja svinja. Na farmama kooperanata Grupe Pivac uzgojeno je 150.000 svinja, a plan je do kraja 2019. povećati tu brojku. Lani je 18 milijuna kuna uloženo i u obnovu i rekonstrukciju farme junadi Šumbar kod Rečice, završenu u lipnju 2019., a u planu je širenje kapaciteta farme kako bi se osigurale maksimalno dostupne količine domaćeg mesa za proizvode Grupe.

"Daljnji rast nije moguć bez kvalitetnih proizvoda i predanog rada zaposlenika. Zato ćemo nastaviti ulagati u njih i stvarati mogućnosti za nova zapošljavanja u proizvodnji, ali i širenje maloprodajne mreže s trenutnih više od 250 poslovnica", poručuje Pivac. Grupa Franck 2018. opisuje kao godinu potpune stabilizacije financijske pozicije, s ostvarenih 103 mil. kuna dobiti prije oporezivanja i 15-postotnim rastom prihoda, na 962,4 milijuna. Izvoz su pritom povećali na 27% ukupnih prihoda, a iz vlastitih sredstava financirali su i  investicije vrijedne 36,1 milijun kuna. 

Novi proizvodi
Najveći dio usmjerili su na kanal prodaje HoReCa, a najveća investicija u proizvodnji bilo je povećanje kapaciteta pogona instant cappuccina. U znatnom dijelu u ulagačkom fokusu im je razvoj novih proizvoda i inovacije kojima se definiraju trendovi i omogućuje brzo prilagođavanje promjenama na tržištu i preferencijama potrošača. Prihode od prodaje asortimana kava i napitaka od žitarica i cikorije te čajeva Franck je lani povećao 5,5%, a ove godine, kažu, nastavljaju s marketinškim ulaganjima uz rast tržišnih udjela, razvoj inovacija te repozicioniranje i pomlađivanje brenda u svijesti potrošača.

Prvi čovjek Francka Ivan Artuković rado ističe da im čak 31% zaposlenika čini generacija milenijalca. Pripisuje to i programu izgradnje i razvoja talenata, kao i pripravničkom programu za mlade s manje od jedne godine radnog iskustva, dajući im priliku za stjecanje znanja i iskustva te stalnog zaposlenja. Uz nastavak financijskog restrukturiranja i povećanja operativne efikasnosti, kroz marketinške aktivnosti plan im je dodatno učvrstiti lidersku poziciju i dodatno rasti na inozemnim.Zadovoljna proteklom godinom je i Zagrebačka pivovara.

"Ostvarili smo planirani rast i iznova opravdali poziciju lidera na tržištu", kažu. Pripisuju to "stalnom ulaganju u kvalitetu proizvoda, razvijanju inovacija i ljudskih potencijala". Značajno su proširili poslovanje u craft segmentu te ulaganja u craft brendove. Dobrim rezultatima u prilog je svakako išlo i dobro vrijeme i uspješna turističku sezona, kao i velik uspjeh nogometne reprezentacije u Rusiji. Sama kompanija je, pak, treću godinu zaredom proglašena za Top poslodavca. "To je potvrda da imamo sjajan tim ljudi koji radi zakon posao", kažu u Upravi predvođenoj Markom Njavrom. O rezultatskim očekivanjima za 2019. još ne bi, kažu, jer je turistička sezona u punom jeku.

Raste izvoz, ali uvoz znatno brže  
Industrija hrane i pića, uz koju redovito ide atribut strateškog značaja, u cjelini je u 2018. zabilježila blagi pad obujma proizvodnje. Kod prehrambenih proizvoda, koji u strukturi ukupne industrijske proizvodnje čine velikih 15-ak posto, zabilježeno je 1,6 posto "minusa", dok je proizvodnja pića (s udjelom oko 5%) porasla 2,5 posto. U prvih pet mjeseci ove godine predznak je obrnut; proizvodnja hrane bilježi rast od 4,3%, a pića 1% pada u odnosu na lani. Istodobno, vrijednost izvoza je u porastu. Lani je povećan 5,4%, na 8,5 milijardi kuna kod hrane, te 4,4%, na 1,2 milijardi kod pića.

Ove je godine tempo i nešto brži: +8,3% (hrana) i 4,6% (pića). No, na strani uvoza, kod hrane je nakon lanjskih samo 2% rasta uvoz ove godine ubrzao na dvoznamenkastih 13,6%, a kod pića sa 13 na 16,6 posto. Uz takvu dinamiku uvoz hrane i pića mogao bi biti oko dvije milijarde kuna veći od lanjskih 17,2 milijarde. Tako je unatoč porastu izvoza izgledno i zamjetno produbljavanje negativnog salda za hranu i piće u odnosu na lanjskih 7,5 milijardi kuna. Upravo taj aspekt ekonomisti nerijetko ističu i u kontekstu rasta potrošnje (posebice turističke) koji se, na žalost, previše "alimentira" kroz rastući uvoz.