Prihodi državnog proračuna u 2020. godini planiraju se na razini od 141,6 milijardi kuna, dok bi rashodi iznosili 144,3 milijarde kuna, navodi se u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2020. do 2022. godine, koje je na sjednici Vlade u četvrtak predstavio potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Istaknuo je da Vlada za ovu godinu projicira realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,8 posto, dok se za 2020. rast projicira po stopi od 2,5 posto, a za 2021. i 2022. godinu 2,4 posto.
Glavni pokretači rasta po Marićevim riječima bit će i dalje osobna potrošnja i domaća potražnja, dok se, unatoč daljnjem rastu izvoza, očekuje negativan doprinos neto izvoza.
Istaknuo je da Vlada za ovu godinu projicira realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,8 posto, dok se za 2020. rast projicira po stopi od 2,5 posto, a za 2021. i 2022. godinu 2,4 posto.
Glavni pokretači rasta po Marićevim riječima bit će i dalje osobna potrošnja i domaća potražnja, dok se, unatoč daljnjem rastu izvoza, očekuje negativan doprinos neto izvoza.
Vlada projicira i proračunski manjak u 2020. godini od 0,2 posto, te višak od 0,2 posto u 2021. i 0,6 posto u 2022. godini.
Inflacija se za cijelo projekcijsko razdoblje projicira između 1, i 1,5 posto, dok bi u ovoj godini, po riječima ministra Marića, trebali biti manja od 1 posto.
Što se tiče javnog duga, njegov bi udio u BDP-u trebao bi se i dalje svake godine smanjivati za po tri postotna boda, a do 2022. godine pasti na 61,9 posto.
Ministar Marić je rekao da je tempo pada javnog duga četiri puta brži od onoga koji se traži u Paktu o stabilnosti i rastu, što je bitno i za proces uvođenja eura.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu