Očekivalo se da će s jučerašnjim danom konačno biti jasnija slika o budućnosti Petrokemije i mogućoj promjeni vlasnika.

Obvezujuća ponuda koju je turska grupacija Yildirim predala državi, odnosno CERP-u, Fondu za financiranje razgradnje NEK, Janafu i Plinacrou, istjecala je s 31. siječnja, no kako se državne institucije nisu još usuglasile oko toga hoće li prodati svojih ukupno 45 posto dionica u kutinskom proizvođaču umjetnih gnojiva, krajem prošlog tjedna turski ponuđač produljio je jamstvo za svoju ponudu do 28. veljače.

Žele prodati svoje
Za razliku od države, situacija je, čini se, puno jasnija u slučaju Ine i PPD-a, čija zajednička tvrtka Terra mineralna gnojiva drži 54,5 posto dionica Petrokemije, a iako to službeno nitko neće potvrditi, zainteresirani su za prodaju svog većinskog udjela dionica u kutinskoj tvrtki.

Pitanje je hoće li u slučaju da država odluči ne prihvatiti ponudu Yildirima to značiti da nisu zainteresirani ni za Inin i PPD-ov udjel, a po svemu sudeći, u tom slučaju ništa od “deala”.

U državnim institucijama još smatraju da je potrebno obaviti procjene vrijednosti društva, a neslužbeno je ranije procurilo i da ponuda koju su zaprimili sadrži i određene nejasnoće o kojima je potrebno razgovarati, što je sve rezultiralo odgodom do kraja veljače.

Pregovori s dva glavna dioničara ne odvijaju se istovremeno, već posebno s Terrom, posebno s CERP-om i ostalima, no, o cijelom postupku malo je službenih informacija.

Poznato je tek da su predstavnici turskog investitora i dalje angažirani i provode dubinsko snimanje Petrokemije, budući se situacija u poslovanju stubokom promijenila s dramatičnim stanjem na plinskom tržištu u proteklom razdoblju, koje je i uz činjenicu da su većinski vlasnici ujedno i opskrbljivači, otežava poslovanje.

Uostalom, kao i većina europskih petrokemijskih tvrtki i Petrokemija je bila prisiljena zaustaviti proizvodnju, a potom posegnuti za drastičnim povećanjem cijena mineralnih gnojiva, jer su cijene plina upeterostručene u odnosu na cijene u istom razdoblju 2021.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

A uz cijene plina, nastavlja se i rast troškova za emisije CO2, koje Petrokemiji predstavljaju sve veći teret, za čije smanjenje su neizbježna ulaganja u nove tehnologije.

Nije tajna da je riječ o velikim iznosima i da su te investicije i jedan od razloga zbog kojih su Petrokemiju njegovi glavni dioničari spremni prepustiti nekomu tko će u narednih pet do sedam godina biti spreman na ulaganje od 100 do 300 milijuna eura.

U igri od lipnja
Činjenica da je “češljanje” Petrokemije Yildirim započeo formalno u lipnju lani i da je još uvijek “u igri” tumači se znakom da su i dalje ozbiljno zainteresirani, no u krugovima bliskim Ini i PPD-u nisu ohrabreni produljenjem pregovora, jer, kažu, u EU sada s cjenovnim potresima ima još tvrtki iz ove niše koje mogu biti zanimljive za preuzimanje.

Milan Plećaš, ravnatelj CERP-a, u čijem je vlasništvu dio dionica Petrokemije/M. Prpić/PIXSELL

Kako država diše, bit će jasnije već 21. veljače, za kada je zakazana skupština dioničara s prijedlogom delistiranja dionice Petrokemije sa Zagrebačke burze.

Stav o tom prijedlogu, kako se doznaje, još uvijek nije utvrđen, o tome će, naime, odlučiti Upravno vijeće CERP-a, kao i o prijedlogu novog predstavnika države u Nadzornom odboru, nakon što je prethodni, Mijo Šepak, podnio ostavku.

I ta odluka obrazlaže se potrebom smanjenja troškova, jer dosežu gotovo milijun kuna, dok je s druge strane trgovina dionicom minorna s obzirom na mali udjel malih dioničara, te, smatraju veliki dioničari, daje pogrešnu sliku o vrijednosti dionice.

Jer nominalno ona vrijedi 10 kuna, a postiže i nekoliko puta veću cijenu. Kakvim cijenama se, pak, barata u Yildirimovim ponudama, još je nedostupna informacija.