Predsjednik Svjetske banke Paul Wolfowitz pozvao je čelnike članica skupine najrazvijenijih zemalja svijeta G8 da na predstojećem samitu u St. Peterburgu postignu dogovor o liberalizaciji trgovine. U pismu koje je uputio čelnicima sedam vodećih svjetskih gospodarstava i Rusije, Wolfowitz ih je pozvao da osiguraju hitno potreban napredak u pregovorima o liberalizaciji svjetske trgovine u sklopu Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Jedinstvena prilika za postizanje napretka jest planiran sastanak sudionika samita G8 s čelnicima Kine, Brazila, Indije, Južnoafričke Republike, Meksika, Afričke unije i ostalih međunarodnih organizacija, sugerirao je predsjednik Svjetske banke. “Čelnici okupljeni u St. Peterburgu imat će priliku da ožive pregovore, što je bitan preduvjet za njihov uspjeh”, napisao je Wolfowitz. Pismo je upućeno sudionicima samita G8 i čelnicima zemalja koji će sudjelovati na izvanrednom sastanku u sklopu tog skupa. Wolfowitz je pozvao SAD da “učine prvi korak i podastru bolju ponudu” o smanjivanju subvencija za poljoprivredu prije nego što druga strana pristane smanjiti uvozne carine na industrijske proizvode.“Najsiromašnijih 1,2 milijarde ljudi u svijetu, koji žive s manje od jednog dolara dnevno, računaju na to da će vaše dobre namjere biti pretočene u odlučna djela, kao prošle godine kada je vaše odlučno političko vodstvo pokrenulo povijesnu Multilateralnu inicijativu za otpis dugova”, naglasio je Wolfowitz. Gledano iz perspektive svjetskog gospodarstva, dodatna liberalizacija trgovine rezultirala bi povećanjem proizvodnje u vrijednosti 300 milijardi dolara godišnje, kazao je predsjednik SB-a napominjući da bi samo zemlje u razvoju mogle pojačati proizvodnju za čak 86 milijardi dolara, što bi smanjilo potrebu za godišnjom pomoći na bilateralnoj razini.

Istovremeno je iz Bruxellesa, pred početak samita skupine G8, objavljeno je kako je Europska unija spremna obilato nagraditi naznačenu spremnost Rusije da na sastanku na vrhu skupine najrazvijenijih zemalja svijeta prihvati sporazum o zajedničkim energetskim načelima. Pritom Bruxelles nudi Moskvi novčanu pomoć, transfer tehnologije i pristup golemom europskom tržištu, gladnom nafte i plina, kako bi je potaknuo da ipak ratificira međunarodni sporazum kojim se promovira transparentnost cijena i slobodan tranzit energenata kroz Euroaziju. S druge strane, od Rusije se traži i da ublaži monopol na cjevovode i da usvoji jasnije propise o ulaganjima u energetski sektor. “Moskvi je ponuđena ‘mrkva’ u vidu velikog tržišta za ruske prirodne resurse. Rusima je posebno važno što je to tržište pouzdano”, kazao je jedan izvor u EU. Inače, EU ima danas više od 450 milijuna stanovnika, a u 2003. godini, po podacima Europske komisije, potrošio je 1,7 milijardi tona ekvivalenta nafte iz različitih izvora, većina kojih otpada na naftu i plin. Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da će Kremlj omogućiti Europi prošireni pristup ruskom energetskom sektoru samo ako ruskim kompanijama zauzvrat bude omogućen pristup europskim tržištima. Promatrači napominju da Rusija očajnički treba ulaganja u infrastrukturu zbog strahovanja da neće moći proizvesti velike količine nafte i plina koje je obećala svijetu. “Rusi neće moći ispuniti svoja obećanja. Pritom veliki problem nije toliko politička intervencija koliko jednostavna činjenica da priljev ulaganja nije dovoljan”, upozorio je Christian Egenhofer, docent pri bruxelleskom Centru za političke studije. Predsjedajući odbora Europskog parlamenta za industriju, istraživanje i energiju Giles Chichester napomenuo je da bi uz odgovarajuće uvjete EU mogao ponuditi Rusiji i potrebna ulaganja. EU nudi Moskvi i ulaganja, i najsuvremeniju tehnološku, i inženjersku ekspertizu, tehnike upravljanja tržištima, veći potencijal za gospodarski rast i sigurniji trgovinski odnos.