Najveći malotrgovački lanac na svijetu, američki Wal-Mart, iznenadio je svojom odlukom da se povlači s tržišta Njemačke. Svih 85 filijala u ovoj zemlji prodao je svom najvećem konkurentu, koncernu Metro. Obje strane su se složile da neće dati izjavu kolika je bila cijena ove transakcije. Ipak, glasnogovornik njemačkog trgovačkog lanca, Albercht von Truchseß, odao je kako “vrijednost premašuje plaćeni iznos”. Iznenađenje je utoliko veće jer je direktor Wal-Marta u Njemačkoj David Wild još u lipnju izjavio kako je apsurdna pomisao da će se američki koncern povući iz te zemlje. “Njemačka je, nakon SAD i Japana, treće po veličini tržište na svijetu. Kao globalno poduzeće, ne možemo ignorirati to tržište.” Wal-Mart je prisutan u SAD i u 14 zemalja i u inozemstvu vodi 2700 od ukupno 6600 robnih kuća. Prošle godine je američki gigant ostvario promet od 312 milijardi dolara, a prvi kvartal 2006. godine završio je s rekordnom dobiti od 2,61 milijardu dolara. Za porast dobiti od 6,3 posto manje je zaslužno samo tržište Sjedinjenih Država, gdje je zabilježen rast od 3,8 posto, koliko dobit iz inozemnih akvizicija, gdje je rast dobiti bio 22,9 posto. Ali ne na svim inozemnim tržištima: dok posao, na primjer u brazilskom lancu Sonae Distribuicao Brasil, cvjeta, na tržištu Japana je Wal-Mart odlučio zadržati još samo 53 posto lanca The Seyu. U svibnju je američki lanac odlučio prodati i svih 16 podružnica u Južnoj Koreji. Tamo su prošle godine objavili gubitak od 10 milijardi wona (oko 8 milijuna eura), ali to zapravo nije ništa u usporedbi s time koliko je Wal-Mart izgubio u Njemačkoj: 2005. godine je to bilo oko jedne milijarde dolara. Iako je Wal-Mart držao u tajnosti konkretne poslovne podatke, već 2003. godine je na svaki euro prometa u Njemačkoj američki gigant gubio 20 centi. Stručnjaci su suglasni kako je američki lanac napravio čitav niz, ponekad i teških pogrešaka u prodoru na njemačko tržište. Koliko god da se i jedan europski div kao što je Metro osjećao nelagodno kada je prije osam godina kud i kamo veći Wal-Mart objavio ulazak na tržište Njemačke, očito su i američki menadžeri podcijenili žestoku borbu koja se vodi za svakog kupca u ovoj zemlji. Jer u Njemačkoj 40 posto maloprodajnog tržišta pripada diskonterima što dovodi do toga da su i cijene svakodnevnih potrepština oko 15 posto ispod prosjeka. Obratno, čak se i njemački divovi među diskonterima poput Aldija ili Lidla bore za tržišta Skandinavije ili Francuske jer su tamo cijene – pa tako i dobit – znatno više nego u Njemačkoj.

Urlich Eggert, stručnjak za trgovinu kod savjetničke tvrtke BBE, još manje može razumjeti koncepciju akvizicija robnih kuća Wal-Marta u Njemačkoj. Smatra kako su Amerikanci više gledali što mogu kupiti jeftino nego da je tu bila riječ o strateškoj koncepciji. Tako je Wal-Mart 1997. godine preuzeo 21 robnu kuću lanca Wertkauf, da bi godinu dana kasnije preuzeo i 74 trgovina lanca Interspar. Ali Wal-Mart se nije ni osobito potrudio tim kućama odrediti zajedničku poslovnu politiku, nego je, kaže Eggert, “pokupovao trgovine koje su se mogle kupiti i nalijepio vlastito ime na ulazna vrata”. Povrh toga, američki menadžeri su zanemarili činjenicu koju zaboravljaju i mnogi lanci u Hrvatskoj: ne idu svi u kupovinu automobilom niti ga svi – osobito oni koji kupuju u diskonterima – uopće imaju. Jer gotovo da niti jedna od kupljenih robnih kuća nije u gradskom središtu. I na kraju, Wal-Mart je na tržištu Njemačke otvorio tri logistička centra, jednu zgradu uprave i zapošljavao 11.000 suradnika. S obzirom na samo 85 robnih kuća, infrastruktura je ostala prevelika za stvarne potrebe. S druge strane, Metro će robne kuće preuzete od Wal Marta uvrstiti u svoj lanac Real. Doduše, u samo 19 od 85 robnih kuća Metro je stekao i vlasništvo nad nekretninom, ali smatraju kako je to prilika da Real iziđe iz gubitaka i pokaže što može. Jer dok je promet čitavog Metroa u prvom kvartalu porasao za 4,8 posto, na 13,3 milijarde eura, dobit je pala na 138 milijuna – upravo zbog gubitaka u lancu Real. Tamo je promet pao za 8,7 posto na 2,1 milijardu eura, a gubitak je narastao na 40 milijuna eura. Sada, s trgovinama Wal Marta, i Eggert smatra kako Real ima šansu izići iz gubitaka.