U procesu nominiranja kandidata za funkciju novog potpredsjednika Europske središnje banke “koeficijenti na kladionicama” najveće su šanse davali finskom guverneru Olliju Rehnu. No, na kraju su ministri financija država članica europodručja odlučili da u daljnje proceduralne korake imenovanja ide guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić. Usporedno s tim raspletom, pak, na domaćem terenu tek počinje odabir novog guvernera HNB-a, a hoće li to značiti i zanimljive zaplete, tek će se vidjeti.

Prema europskim medijima, u završnom krugu glasanja ključnom se za Vujčićevu pobjedu pokazala podrška njemačkog predstavnika u Eurogrupi. Većina ih pritom ističe i činjenicu da njegova nominacija ujedno znači da će zemlje eurozone iz srednje i istočne Europe prvi put dobiti svog predstavnika u Izvršnom odboru ECB-a, iako one brojčano čine trećinu članstva europodručja. No, prije nego što odabir Eurogrupe u svibnju konačno potvrdi Europsko vijeće, Vujčića u međuvremenu čekaju i rešetanja u Europarlamentu.

Na novu funkciju trebao bi stupiti početkom lipnja, kada završava mandat sadašnjeg potpredsjednika, Portugalca Luisa de Guindosa. Potpredsjednička funkcija je i prva od ukupno četiri promjene koje slijede u šestorci Izvršnog odbora u naredne dvije godine. Preostale tri odigrat će se dogodine, a uključuju izbor nasljednika sadašnje predsjednice Christine Lagarde i glavnog ekonomista Philipa Lanea te članice IO-a Isabel Schnabel.

Među upućenim promatračima računa se da je taj širi paket bio dio raznih političkih križaljki i u procesu izbora novog drugog čovjeka ECB-a, jer su neke utjecajne zemlje kalkulirale i s nominacijama za “broj jedan”. U svakom slučaju, tek kompletiranje te šire rekonstrukcije moglo bi značiti i eventualne promjene u smislu kursa monetarne politike, reći će nekadašnji hrvatski guverner Marko Škreb.

Priznanje i Hrvatskoj

Premijer Andrej Plenković je, uz zahvalu vladama država članica eurozone na podršci hrvatskom kandidatu, naglasio je kako je Vlada predložila i sustavno lobirala za njegovu kandidaturu. Značajan doprinos pritom su, kaže, dali i ministar financija i hrvatska diplomacija. “Njegova nominacija za drugu najvišu poziciju u ECB-u predstavlja priznanje ne samo njemu osobno, već i Hrvatskoj kao novoj članici eurozone koja je očuvala ekonomsku i financijsku stabilnost unatoč brojnim globalnim izazovima”, istaknuo je.

Uz prigodne zahvale na “aktivnoj potpori” i Vladi i suradnicima guverner je rekao kako je nominacija i priznanje za dugogodišnji rad HNB-a, uspješno uvođenje eura u Hrvatskoj te za doprinos naše zemlje u funkcioniranju europodručja. Svjestan je, kaže, odgovornosti koju nosi ta funkcija i “nastavit će se zalagati za stabilnost cijena, otpornost financijskog sustava i povjerenje građana u euro u cijelom europodručju”.

Financial Times uz odabir Vujčića piše da on donosi više od 20 godina iskustva kao središnji bankar u ECB-u te da je na ljestvici tzv. jastrebovih i golubljih glasova u Upravnom vijeću, koju je sastavio glavni ekonomist Commerzbanka Jörg Krämer, Vujčić klasificiran kao “neutralan glas s blago jastrebovskom prevagom”. A potvrđujući njemačku potporu Vujčiću neimenovani njemački dužnosnik FT-u je rekao da je to priznanje za napore novih država članica eurozone, ali i da se “Hrvatska zalaže za zdravu monetarnu politiku”. Za Njemačku se, inače, tvrdi da dogodine cilja na predsjedničko mjesto u ECB-u (koje je u prošlom mandatu držao Talijan, a u aktualnom Francuskinja), iako se spekulira da na tu poziciju ciljaju i Nizozemci i Španjolci.

U međuvremenu, koliko god se s Vujčićevim imenovanjem neće promijeniti ključni odnos snaga u pogledu odluka ECB-a, računa se da bi na potpredsjedničkoj funkciji on mogao biti aktivniji ili barem vidljiviji nego što je to bio de Guindos u javnoj komunikaciji odluka vodstva ECB-a, u kojemu inače polovica IO-a po temeljnom obrazovanju nije ponikla iz ekonomske već pravne sfere.

Intervju

Etika i odgovornost moraju ostati u ljudskim rukama

Maloprodajno tržište

Od lidera Dalmacije do nacionalnog simbola uspjeha u maloprodaji

Interesi velikih kontra malih

Politika ECB-a u mandatu sadašnjeg vodstva općenito ima i mnogo kritičara, pri čemu će neki reći kako je to samo refleksija stanja najvećih gospodarstava eurozone, od kojih dvije od tri najveće danas imaju javni dug veći od 100 posto BDP-a, a svojstveni su im i razmjerno visoki deficiti. U prilično turbulentnom vanjskom okruženju interesi najvećih država članica ponajviše i diktiraju smjer monetarne politike, a on trenutačno ne ide u prilog državama koje u odnosu na ostatak eurozone imaju osjetno višu inflaciju, među kojima je već nekoliko godina, tj. od ulaska u eurozonu i Hrvatska.

Inflacijski diferencijal u našem slučaju očito će potrajati još neko vrijeme, a to neće promijeniti ni izbor novog vodstva HNB-a. Manevarski prostor nacionalne središnje banke u tom je pogledu veoma sužen. Monetarna politika, kao i supervizija (barem u sistemski značajnom obuhvatu) vodi se u ECB-u, za temeljnu regulativu zadužena je EBA, a HNB ima određeni prostor samostalnog djelovanja prije svega u sferi makroprudencijalne politike, odnosno mjera poput lanjskog postroženja minimalnih kriterija odobravanja kredita.

Unatoč suženim nadležnostima u ispunjavanju glavnih ciljeva monetarne vlasti, za fotelju guvernera interesenata nikad ne manjka pa vjerojatno neće ni u predstojećem izboru. Još se nisu stigle razmahati spekulacije, pa zasad u javnosti u tom kontekstu ponajprije figurira ime viceguvernera Tomislava Ćorića koji je prethodno ipak bio ministar u HDZ-ovoj Vladi, pa se računa i da su mu izgledi veći nego npr. viceguvernerki Sandri Švaljek, za koju se otprije smatra da ima i guvernerskih ambicija. Još neka imena otprije se vrte u tim križaljkama.

Aspiracije prema HNB-u vezale su se npr. i uz Martinu Dalić koja je danas na čelu Podravke. Isto tako, već lani se u tom kontekstu spominjalo i premijerova savjetnika za ekonomska pitanja Zvonimira Savića, no on je trenutačno i glavni koordinator u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, što je zbog razmjera preostalih europskih sredstava koja su na raspolaganju za NPOO za Vlad veoma važno. “Općepoznato” je da je pozicija guvernera bila i velika težnja Ante Žigmana, ali osim što je u međuvremenu preuzeo vodeću funkciju u Hanfi, supruga mu je lani imenovana ministricom u Vladi. U svakom slučaju, ne bi bilo veliko iznenađenje da se u predstojećem izboru novog guvernera pojave i neka imena koja zasad nisu na medijskim radarima, ali proces imenovanja čekaju u niskom startu.