Guverner Hrvatske narodne banke i član Upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) Boris Vujčić upozorio je u intervjuu za njemački Boersen-Zeitung da bi aktualni val globalnog ulaganja u umjetnu inteligenciju mogao prerasti u tržišni balon s potencijalno ozbiljnim posljedicama i za financijsku stabilnost i za monetarnu politiku.

Prema Vujčiću, rizik je dovoljno velik da zahtijeva posebnu pozornost regulatora. “Ako očekivani prihodi od umjetne inteligencije izostanu, valuacije bi se mogle brzo preokrenuti”, rekao je, istaknuvši koncentraciju ulaganja i izrazito visoke vrijednosti tehnoloških dionica. U slučaju naglog pada cijena mogao bi uslijediti i udar na potrošnju, što bi monetarnu politiku dovelo u dodatno kompleksan položaj.

Poticaj turizmu

U razgovoru za njemački list dotaknuo se i iskustava Hrvatske nakon ulaska u europodručje. Naglasio je kako je dobar dio javnosti neopravdano povezao rast cijena s uvođenjem eura, iako analize pokazuju da je taj efekt iznosio svega 0,2 do 0,4 postotna boda u razdoblju kada je ukupna inflacija bila blizu 10 posto. “Komunikacija je bila izazovna, ali niža inflacija od svih zemalja izvan eurozone jasno je pokazala da euro nije glavni uzrok poskupljenja”, rekao je Vujčić.

Guverner ističe da je euro uklonio valutni rizik i omogućio znatno niže kamatne stope, ali i dao dodatni poticaj turizmu. Gubitak samostalne monetarne politike smatra više teorijskim nego praktičnim problemom: “Kada imate fiksni tečaj, ionako se ne možete udaljiti od politike ECB-a. U praksi ne možete izgubiti ono što nikada niste imali.” Razlike u inflaciji među državama članicama, poput četveropostotne inflacije u Hrvatskoj i ispod dva posto u Francuskoj i Italiji, prema njegovim riječima, ne predstavljaju strukturni i problem. Ključno je da se ciklusi kreću u istom smjeru, što se, kaže, u slučaju Hrvatske i eurozone potvrđuje godinama. “Monetarna politika dugoročno je korisna za sve”, poručuje.

Razlike nisu problem

Intervju je zaključen pitanjem o glasinama da bi mogao biti kandidat za potpredsjednika Europske središnje banke nakon isteka mandata bivšeg irskog guvernera Philipa Lanea 2027. godine. Vujčić izravno ne potvrđuje interes, ali ni ne odbacuje mogućnost. “Središnji sam bankar već 25 godina i želim to ostati. A činjenica je da srednjoistočna Europa još nikada nije imala mjesto u Izvršnom odboru ECB-a”, rekao je, ostavljajući prostor za daljnje političke procjene.