Nakon rekordnih 532,2 milijuna eura lani, Hrvatska narodna banka isplatit će domaćim kreditorima oko 500 milijuna eura ove godine na deponirane viškove likvidnosti, procjenjuje guverner Boris Vujčić.

Vjetar u leđa dobiti koja je u tri ovogodišnja kvartala dosegla rekordnih 1,2 milijarde eura, uz skok profitabilnosti na 17,6 posto, izgledno se nastavlja. Ostvari li se očekivana dinamika monetarnog labavljenja, HNB bi im u tri godine mogao isplatiti 1,5 milijardu eura.

Kristalna kugla
Nuspojava borbe protiv inflacije višim stopama (koje su do lipnja 2024. bile 4 posto, potom do kraja godine spustile na 3 posto), od kojih na depozite u središnjoj banci, može se primijetiti, ne profitiraju samo banke već i državni proračun, kost je u grlu mnogima u vrijeme povišene inflacije i udara na standard. Slično je i u ostatku eurozone; Europska središnja banka isplatila je 2023. godine 7,2 milijarde eura, a kada za mjesec dana budu objavljene brojke za prošlu godinu, iznos će izgledno biti i veći.

Pitanje druge strane te medalje, je li prošlo najgore kada je riječ o inflaciji, i dalje ostaje slično gledanju u kristalnu kuglu. Preliminarni podaci za prosinac otkrili su novo ubrzanje na godišnjoj razini. Indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj popeo se na 3,4%, a harmonizirani indeks koji omogućuje usporedbe s ostatkom eurozone, na 4,5%. Pritom su cijene opet ubacile u višu brzinu u odnosu na europodručje gdje je inflacija bila 2,4%.

“Inflacija u Hrvatskoj od 2021. bila je niža od svih centralnoeuropskih zemalja, osim Slovenije. Tekuća inflacija, godišnja stopa u prosincu je sad relativno visoka, ali ako ekonomija raste 3,6%, ako je dodano 54 tisuća radnih mjesta i realne su plaće rasle više od 10%, a masa plaća više od 15%, to nije ništa neočekivano”, rekao je guverner novinarima na marginama The Central & Eastern European Foruma u Beču. Prema podacima državnih statističara, kumulativna inflacija u Hrvatskoj u četiri godine dosegnula je 28%.

ECB očekuje da će ove godine postići cilj – prosječnu inflaciju u eurozoni oko dva posto, kaže Vujčić. No, viša inflacija u Hrvatskoj iznad prosjeka 20 zemalja eura – je realnost. Koliko, nitko ne može reći.

“U Hrvatskoj, ostane li situacija kao i do sada uz bitno više stope rasta nego eurozoni, puno zategnutije tržište rada u smislu dodavanja novih radnih mjesta uz imigraciju, moguće je da će stopa inflacije biti nešto viša, ali ne znatno”, kaže.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Između ECB-a i Feda
S padom referentnih stopa, depozitna stopa je od prosinca na 3 posto, na horizontu je snižavanje cijene kreditiranja, za korporativni sektor i građane.

“Prvenstveno očekujem nastavak pada trenda kamatnih stopa. Kreditna aktivnost poduzeća nije loša u odnosu na eurozonu, imamo zdravu aktivnost i očekujemo da će potražnja ostati na razinama kao do sada”, kaže.

S novom administracijom u Bijeloj kući i prijetnje carinama te robusnu američku ekonomiju, u raspravama u Beču moglo se čuti i pitanje koliko prostora ima ECB za održavanje niskih stopa ako Fed prikoči svoje labavljenje. Odnosno, koliko je dugo održiv kamatni raskorak s obje strane Atlantika prije nego počne odljev kapitala iz Europe, pritisak na slabljenje eura i novi val inflatornih pritisaka na Starom kontinentu?

“Ne postoji prag raspona kamatnih stopa, ako se jaz više otvara, imamo priljev kapitala prema višim kamatnim stopama i pritisak na tečaj. On je dosad bio ograničen, ako se nastavi produbljivati razlika između operativnih kamatnih stopa ECB-a i Feda, taj bi se pritisak mogao nastaviti.

Do kuda, to ne ovisi samo o kamatnim stopama, veći trgovinskoj politici SAD-a. Hoće li biti carina, kolike će one biti, na koga će se primjenjivati…? To je sada teško predviđati. Uvijek postoji mogućnost novog šoka na strani ponude, ako počne trgovinski rat i inflacija će ponovno porasti”, sumirao je bojazni jedan sudionik foruma.