Hrvatska je željela i ušla u EU jer je to definitivno, bez obzira na krizu, uspješan projekt koji je omogućio više stope rasta i približavanje država u Europi, a to će omogućavati i ubuduće, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić prilikom današnjeg primanja nagrade za Europski govor godine koju su mu dodijelili Europski pokret Hrvatska i Europski dom Zagreb.

Riječ je o najvišoj nagradi koju dodjeljuju Europski pokreti, punopravni članovi Međunarodnog Europskog pokreta sa sjedištem u Bruxellessu, odnosno u Hrvatskoj redovito od 2003. Europski pokret Hrvatska i Europski dom Zagreb koji ove godine obilježavaju 23 godine rada.

Vujčić je nagradu dobio za govor koji je održao 26. listopada prošle godine na godišnjoj ekonomskoj konferenciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, što je ujedno bio i njegov prvi javni govor kao guvernera HNB-a.

Nagrada mu je dodijeljena i u povodu ulaska Hrvatske u EU, za što je bio i pregovarač. Kako je zadnja dva tjedna tijekom putovanja po Europi odgovarao stranim novinarima na pitanja zašto Hrvatska želi ući u EU kada neki iz nje žele izaći i je li Hrvatska spremna za taj ulazak, i danas je kazao da je EU uspješan projekt te da je Hrvatska za taj ulazak spremna, kao što je to ekonomski bila jednako kao i druge zemlje koje su ušle 2004.

Ali tada su to, kao i 2007., spriječili politički razlozi, dodao je Vujčić.

Smatra i da ulazak u EU ne znači da će doći do smanjenja pritisaka na Hrvatsku za provođenje reformi jer će to sada dolaziti s drugih razina pa i samog tržišta, a to su znatno veći pritisci nego od institucija.

Na upit novinara oko uvođenja eura u Hrvatsku, Vujčić je ponovio svoj stav da bi ga trebalo uvesti što prije, objasnivši to velikom euroiziranošću Hrvatske u čijim je bankama 80 posto štednje u stranim valutama, od čega 90 posto u eurima.

I na pasivnoj strani bilance banaka je štednja u stranim valutama, pa i kredite daju vezane za te valute, što, kako je kazao, stvara visoki tečajni rizik koji se prebacuje na zajmoprimca, dok banke zbog toga primaju visoki kreditni rizik.

Praktični format

Praktična, brza, dostupna – kako je mala trgovina postala velika u našem svakodnevnom životu

Intervju

“Do 2030. želimo učvrstiti METRO kao ključnog partnera hrvatske gastronomije”

Takav se rizik može eliminirati isključivo uvođenjem eura i što prije se to napravi kamatne stope će moći padati, jer je tečajni odnosno kreditni rizik koji se uključuje nakon prebacivanja tečajnog rizika na zajmoprimca uvijek uključen u cijenu kredita, kaže Vujćić.

Kada bi se to moglo najranije dogoditi sada mu je teško reći, za taj će proces trebati nekoliko godina, jer po proceduri prvo se treba ispregovarati mehanizam ulaska u eurozonu, pa dokazati da smo spremni za taj ulazak, pri čemu je važno omjer javnog duga prema BDP-u dovesti na stabilnu razinu odnosno padajući trend.

Nakon toga dvije godine treba provesti u tečajnom mehanizmu, a potom Europska komisija odlučuje jesmo li zadovoljili mastriške uvjete i onda slijedi ulazak u eurozonu, pojasnio je.