Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u utorak da je HNB spriječio da se problemi u Agrokoru preliju na bankarski sektor te da je pritom obavljen izvrstan posao, a i uz pretpostavku 100-postotnog otpisa potraživanja prema koncernu, bankarski sustav bi ostao stabilan.

"Cijelo vrijeme naša ideja je bila da ako Agrokor bankrotira kako da ograničimo efekt bankrota na bankarski sektor. Tako smo razmišljali od 2012. i 2013. godine, kada smo počeli davati rješenja bankama i svoditi ih na 25 posto kapitala izloženosti prema Agrokoru", istaknuo je Vujčić na razgovoru 'jedan na jedan' u sklopu konferencije 'Zagreb – financijsko središte' u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Kasnije, naglasio je Vujčić, u kontekstu Agrokora su počeli promatrati i sve povezane tvrtke, uključujući i one za faktoring. Drugim riječima, naveo je, rizik od Agrokora se definirao tako da je uključio i sve one tvrtke za koje su ocijenili da će u slučaju bankrota koncerna postati nesolventne, a banke su sprječavane da imaju izloženost kapitala veću od 25 posto prema cijelom tom skupu poduzeća.   

"Na taj smo način spriječili da se problemi u Agrokoru preliju na bankarski sektor. Da to nismo učinili, značajan broj banaka danas bi bio u velikom problemu, a izloženost Agrokora prema domaćem sektoru bi bila znatno veća. Čak i da pretpostavimo da dođe do stopostotnog otpisa svih potraživanja prema Agrokoru i cijeloj skupini povezanih poduzeća, što se naravno neće dogoditi, bankarski sustav bi ostao stabilan. Na taj način, smatram da smo posao obavili ne dobro nego izvrsno te da bi nam netko trebao zahvaliti, a ne da pričaju kojekakve besmislice", smatra Vujčić.

Upitan o godini uvođenja eura u Hrvatsku, Vujčić je kazao da je to teško odrediti jer to ne ovisi samo o našoj želji već i partnerima te onome što ćemo raditi idućih godina. Naglasio je da je ulazak u tečajni mehanizam ERM II ključni korak koji zemlja treba učiniti na putu u europsku monetarnu uniju, a da bi 'bilo lijepo' da se to poklopi s našim presjedanjem Europskom unijom.

Na pitanje o utjecaju uvođenja eura na gospodarstvenike, Vujčić je istaknuo brojne prednosti, a između ostalog, smanjenje cijene kapitala, odnosno niže kamatne stope, kojima će doprinjeti i uklanjanje valutnog rizika.

Nadalje, naveo je i bitno niže regulatorne troškove za bankarski sektor, smanjenje stope obvezne pričuve, kao i uklanjanje potrebe obveznih minimalnih deviznih potraživanja prema bankama koje zbog visoke eurizacije iznosi 17 posto. Ostale koristi se odnose i na niže transakcijske troškove, a bitno će pasti i troškovi platnog prometa.

Vujčić je istaknuo i da bi uvođenjem eura Hrvatska postala poželjnije investicijsko odredište jer se otklanja tečajni rizik. Kako je napomenuo, jedan od glavnih rizika kad netko ulaže u zemlju poput Hrvatske je stabilnost tečaja.  

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

"Empirijski se pokazalo u svim slučajevima zemalja koje su ulazile u monetarnu uniju da su porasle investicije i trgovina, a opet zbog smanjenja troškova i uklanjanja rizika", ustvrdio je Vujčić.

Upitan o onim građanima koji će u trenutku uvođenja eura imati kunske kredite, Vujčić je kazao da će se njihovi krediti bez ikakve naknade konvertirati po fiksnom tečaju u eurske kredite i 'sve će ostati po starom'.

Kada je riječ o tome ima li Zagreb preduvjete da postane financijsko središte ovog dijela Europe, Vujčić je kazao da je to dulje vrijeme bila njegova ideja koju je pokušavao 'pogurnuti', odnosno da se od Zagreba napravi neka vrsta regionalnog financijskog središta.

"U tom smislu, budući da smo ušli u EU, mi se za ovu regiju jugoistočne Europe možemo pozicionirati u određenim argumentima kao financijsko središte", smatra Vujčić. U krajnjoj liniji, smatra Vujčić, od Hrvatske se i politički očekuje da za zemlje jugoistočne Europe bude 'netko tko će im pomoći u pristupu sutra', a za takvu ulogu bi mogla koristiti i fondove EU.

Vujčić je mišljenja da bi Hrvatska mogla početi razmišljati i o poreznim politikama koje bi pomogle privlačenju dijela financijske industrije u Hrvatsku.