Eurostat je objavio vrijednost outputa ukupne poljoprivredne proizvodnje država članica za prošlu godinu u odnosu na 2016.

Tako je u ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje u prošloj godini kod EU članica porasla za 6,2 posto na ukupno 432,6 milijardi eura. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj u prošloj godini ostala je na razini 2016. godini pa je u nacionalnoj valuti iznosila 16,4 milijarde kuna odnosno 2,2 milijarde eura. Vrijednost biljne proizvodnje članica EU u 2017. veća je za 3,6%, a vrijednost animalne proizvodnje za 10,3%.

Za razliku od EU u Hrvatskoj je vrijednost biljne proizvodnje lani bila manja za 3%, a stočarske veća za 5,2%. Iz prikaza outputa EU članica u zadnjih 10 godina vidljivo je da je najveća vrijednost na razini EU bila u 2013. da bi u sljedeće tri godine bilježila pad, a ukupna vrijednost proizvodnje EU članica u 2017. u odnosu na 2013. manja je za 4 posto. U gotovo svim državama prošle je godine porasla. Najveće povećanje imala je Estonija (18,2%), ispred Irske (13,6%), Rumunjske (13,2%).

Nasuprot tome, vrijednost poljoprivredne proizvodnje smanjena je u Sloveniji (4,7%) i Malti (3,1%), dok je stabilna ostala u Hrvatskoj i Slovačkoj. Uspoređujući vrijednost u Hrvatskoj u 2017. u odnosu na 2013. pad je 10%, a u odnosu na 2012. kad je ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj bila blizu 21 milijardu kuna, taj pad lani u odnosu na 2012. bio je čak 22%.  Domaći poljoprivredni stručnjaci ponavljaju kako naš agrar od 2008. do 2017. bilježi stalni pad vrijednosti proizvodnje te sve više zaostaje za ostalima u EU.

Po svim pokazateljima Hrvatska je uglavnom pri dnu ljestvice i gotovo u svim poljoprivrednim proizvodima ostvarujemo pad. Samodostatni smo u tek nekoliko, iako prirodne uvjete za proizvodnju imamo u gotovo svim sektorima agrara. Jedna od posljedica ovakvih trendova je kontinuirani rast uvoza poljoprivrednih proizvoda, zbog čega je važno krenuti u izradu dugoročno strategije.

Stručnjaci se slažu kako je hrvatski sektor poljoprivrede ulaskom u EU doživio veliki pritisak otvorenog tržišta, a istodobno u nizu sektora nije bio konkurentan, dok je paralelno izgubio tržišta Cefte na kojima je ostvarivao najznačajnije izvozne rezultate. Najvišu vrijednost poljoprivredna proizvodnja Hrvatska je ostvarila u 2008. kad je bila 22,55 milijardi kuna (3 milijarde eura). Prije ulaska u EU 2012., ostvareno je 20,9 milijardi kuna.

Odonda vrijednost konstantno pada uz manje oscilacije u 2016., da bi lani ponovo bio zabilježen blagi pad vrijednosti proizvodnje. U prošloj godini najveću vrijednost poljoprivredne proizvodnje imala je Francuska (72,6 milijardi eura) slijede Njemačke (56,2 mlrd. €) i Italija (55,1 mlrd. €). Najveći rast outputa bilježi Estonija za 18,2%, a potom slijede Rumunjska s rastom od 13,2% te Irska sa 13,6%.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost