„Zajedno do EU fondova“, koja je u utorak održana u Zagrebu. Konferenciji je važnost dala i činjenica da je na njoj bilo prisutno gotovo polovica Vlade, uključujući i premijera Zorana Milanovića, koji se na skupu pojavio nenajavljen. Sam premijer je istaknuo da će se vrijednost našega članstva u Europskoj uniji mjeriti kroz to koliko ćemo iskoristiti ponuđena sredstva iz Bruxellesa. „Bitno je da dobijemo iz zajedničkog proračuna više nego što tamo uplatimo“, sumirao je Milanović.

Iako je na konferenciji bilo čak šest ministara, glavnu riječ vodili su resorni potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić te Gordan Maras iz Ministarstva poduzetništva i obrta.

Grčić je istaknuo da je strategija razvoja Hrvatske identična onoj EU, a koja podrazumijeva razvoj, rast gospodarstva na održivim osnovama te novo zapošljavanje. „EU fondovi postaju najvažniji izvori financiranja javnih investicija, ali i snažna poluga za privatna ulaganja“, kazao je Grčić. Kao veliki javni projekti koji će se uglavnom financirati iz EU fondova su istaknuti Zračna luka Dubroovnik u koju će se uložiti 180 milijuna eura, a značajna sredstva će se plasirati i u željezničku infrastrukturu. Resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić pojasnio je da se u narednom razdoblja za razvoj željeznica planira iz EU fondova izvući oko pola milijarde eura. Ministar Maras je podsjetio da je od 2007. do 2013. hrvatskom poduzetništvu bilo na raspolaganju 438,5 milijuna kuna iz EU fondova, a za tekuće razdoblje do 2020. taj iznos se povećao za 17 puta, na više od sedam milijardi kuna.

Prvi veći natječaj je išao prošle godine kada je 28 tvrtki za svoje projekte dobilo 250 milijuna bespovratnih kuna. Maras je istaknuo da je u prethodnom razdoblju, usprkos javnom dojmu, bilo iskorišteno više od 99 posto dostupnih sredstava, a očekuje da će tako biti i u narednom razdoblju. Ministar poduzetništva je najavio da će ovih dana biti objavljen natječaj težak 1,13 milijardi kuna kojim će poduzetnici moći financirati 35-40 posto svoje investicije u novi pogon ili modernizaciju postojećeg, a biti će moguće dobiti i 15 milijuna bespovratnih kuna. Ukupno se u 2015. planira kroz natječaje podijeliti 3,9 milijardi kuna. Velika očekivanja od EU fondova ima i ministar Zaštita okoliša i prirode Mihovil Zmajlović koji kao najveće projekt izdvaja gospodarenje otpadom, u čemu je najznačajnija gradnja 13 centara za gospodarenje otpadom, a za što bi iz Bruxellesa trebalo stići 4,8 milijardi kuna.

Ministar Mirando Mršić očekuje da će novac iz EU fondova pomoći povećanju zaposlenosti, a kao posebno bitan projekt navodi 550 milijuna eura koji će do 2020. Biti utrošeno na zapošljavanje, od čega najviše na samozapošljavanje. Međutim, najviše iz Bruxellesa bi ipak trebao dobiti resor ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine koji očekuje čak pet milijardi eura kroz pet glavnih fondova za čitavi niz projekta.

Ova konferencija o EU fondovima u Zagrebu je početak jednomjesečnog road showa koji će obići niz većih i manjih gradova u Hrvatskoj gdje će se građanima pokušati približiti važnost i mogućnosti participiranja za novac iz fondova Europske unije.