Nategnuti odnosi članica EU i Rusije ne zaustavljaju i nastojanja gospodarstvenika iz Hrvatske i Rusije da nastavljaju razvijati suradnju i dogovarati nove projekte.

Štoviše, na Rusko-hrvatskom gospodarskom forumu i investicijskoj konferenciji u Moskvi idući tjedan okupit će se predstavnici više od 80 hrvatskih i 120 ruskih tvrtki iz svih područja, i onih koja su obuhvaćena aktualnim sankcijama, koje su na relaciji Rusije i EU na snazi već više od pola godine, ali i onih u kojima interes i suradnja nije oslabljena zbog restriktivnih mjera, već zbog pada ruske rublje. No, gospodarstvenici koji će sudjelovati na rusko-hrvatskom radnom skupu ističu kako se bez obzira na aktualne uvjete već sada valja pripremati i zauzimati pozicije. To uostalom čine i druge europske zemlje, pa su, kako kažu i organizatori ove delegacije Hrvatska gospodarska komora i Ministarstvo gospodarstva, slične forume nedavno održale Švedska i Norveška. Delegaciju u Moskvu vode ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predsjednik HGK Luka Burilović.

"Rusko tržište iznimno je značajno za hrvatske tvrtke i treba ga gledati u kontekstu čitave euroazijske unije. Ne možemo prekriženih ruku čekati da sankcije završe", poručuje Burilović. Uoči odlaska u Moskvu gospodarstvenici su realni kada govore o svojim očekivanjima. Većina onih koji već posluju na ruskom tržištu motivirana je pokušajem da očuva, obnovi ili uspostavi veze s tamošnjim tvrtkama. Omiški Galeb, primjerice, posljednjih godina uspio se probiti s prodajom svojih tekstilnih proizvoda preko distributera za ruske željeznice, no kako je riječ o državnoj kompaniji, taj posao je zastao. Predsjednik Uprave Galeba Stjepan Pezo male šanase vidi za nastavak započetog posla, koji inače trebao upravo ove godine krenuti izdašnije, a na predstojećem forumu u Moskvi ima već dogovorene razgovore o mogućoj suradnji s dvije tvrtke čiji se programi nadopunjuju s Galebovim, te bi ubuduće mogli zajednički omogućiti proboj na rusko i tržiše EU.

Zbog valutnih okolnosti ruske su tvrtke u boljoj poziciji, no, ističe Pezo, krize uvijek otvaraju nove prilike i ne smije ih se propuštati. Splitski Ad Plastik jedan je od najvećih hrvatskih izvoznika na rusko tržište, a u Rusiji ima i pogone, no Mladen Peroš, predsjednik Uprave Ad Plastika, očekuje da će ovom prigodom osim o novim poslovima i suradnji s proizvođačima automobila razgovarati i s tamošnjim institucijama nadležnim za moguće rješavanje problema u poslovanju u Ruskoj Federaciji, poput carinskih olakšica pri uvozu, čime bi se moglo uvelike olakšati poslovanje. Velik dio delegacije u Moskvi bit će i iz redova prehrambene industrije, koja je zbog refleksnih sankcija osjetila zatvaranje ruskog tržišta. Mladen Falamić iz tvrtke Eko Fami kaže da već dvije godine snimaju to veliko tržište te su uoči sankcija bili pred dogovorom, ali je s izbijanjem problema sankcija sve blokirano. No, dosadašnji su im kontakti pozitivni i uvjereni su da će i ovom prigodom imati dobre poslovne razgovore. Priliku Falamić na tom tržištu posebno vidi za program dodataka jelima i gastro program.

Denis Matijević, predsjednik Uprave Agrofructusa, grupacije za proizvodnju, otkup i preradu povrća i voća iz Donjeg Miholjca, kaže da su zatvaranje Rusije za svoje proizvode, mandarine i jabuke, dijelom nadomjestili zamjenom drugim tržištima, dok su plasman nastavili iz svojih tvrtki u BiH, Makedoniji i Srbiji. Priznaje da su i prije sankcija odnosi s ruskim tržištem bili nestalni, no na skup u Moskvu odlazi s očekivanjima dogovora o budućim poslovima. "Kad se skinu sankcije, a kad-tad će se to morati dogoditi, želimo nastaviti poslovati na ruskom tržištu", ističe Matijević, koji posebnu perspektivu vidi za proboj s proizvodima s dodanom vrijednošću, od pasteriziranih proizvoda do džemova. Velik broj tvrtki u Moskvu odlazi iz sektora koji najviše izvoze – proizvodnje lijekova, strojeva i opreme te tvrtke iz energetike, ali i iz građevinskog te turističkog sektora. Pulski Uljanik i Brodosplit, te još nekoliko manjih brodograditelja, također nastoje naći nove poslove u Rusiji, u kojoj se bilježi porast potražnje i narudžbi u brodogradnji. "Uprava Brodosplita će se predstaviti ruskim potencijalnim partnerima u okviru gospodarskog foruma.

U studenom 2014. našu su tvrtku posjetili predstavnici Sudoexporta, najveće ruske državne tvrtke za vanjsku trgovinu brodovima i brodskom opremom, kad je potpisan sporazum o poslovnoj suradnji, u okviru kojeg je definiran partnerski odnos. Brodosplit je istaknut kao jedno od brodogradilišta u Europi koje sigurno zadovoljava sve kriterije za obnovu ruske flote", ističe Darko Pappo, član Uprave Brodosplita. Zanimljivo je i da u Moskvu idu i predstavnici nekoliko banaka iz Hrvatske. Erste&Steiermärkische banka, koju će u Moskvi predstavljati član Uprave Boris Centner, zainteresirana je za strukturno financiranje i praćenje izvoznika, a banka im nudi praćenje i kroz dokumentarno-garantne poslove od trenutka prijave na natječaj do isplate izvoznog posla. U Moskvu će i predstavnici Sberbanke te HBOR-a. Lista tvrtki još se popunjava, pa ih možda bude i više.