Drugu godinu za redom u hrvatska kina vraćaju se posjetitelji i gleda se više filmova, no još uvijek nisu dosegnute razine prije pandemije Covid-19, tijekom koje su kina, zbog epidemioloških mjera i okupljanja većeg broja ljudi, bila zatvorena. Prema podacima DZS-a, lani je broj predstava u odnosu na 2021. porastao za 9, a broj posjetitelja u kinima za 22%, dok je u usporedbi s pretpandemijskim rezultatima broj projekcija gotovo dosegnuo onaj iz 2019., ali ih je gledalo čak 37% manji broj posjetitelja.

Shodno povratku gledatelja kinematografima, kojih je ukupno bilo 79, porasli su i prihodi od prodaje ulaznica, za 25%. Najveći rast pri tom bilježe oni koji dolaze od koncerata, predstava i drugih alternativnih događanja, koji su povećani u odnosu na 2021. za 138%, no oni u strukturi imaju najmanji udjel.

Broj kinematografa veći je za njih tri u odnosu na prethodnu godinu, a od njih 79 jednu dvoranu ili ekran ima njih 45, a 26 ih ima više dvorana. Zanimljivo je i da Grad Zagreb nema i najveći broj kinematografa. Čak dvostruko više kinematografa ima ih u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ukupno 16, a 9 Primorsko-goranska. Međutim, Zagreb ipak ima najveći broj kino-dvorana u koje dolazi najveći broj posjetitelja. Od 189 kina koliko ih ima u Hrvatskoj, njih 52 je u Zagrebu, 34 u Splitsko-dalmatinskoj, a 20 u Primorsko-goranskoj županiji, a sličan je odnos i broja predstava i gledatelja u kinima. Ukupno je lani prikazano 181,6 tisuća filmskih predstava na kojima je bilo 3,159 gledatelja, a od toga najviše predstava (67,5 tisuća) i gledatelja (1,4 milijuna) bilo je u zagrebačkim kinima. Najmanje dvorana, po jednu, imaju četiri županije – Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska, s tim da je Krapinsko-zagorska imala najmanji broj predstava, tek 74, a pogledalo ih je 6,7 tisuća gledatelja.

Najveći broj kina ima između 200 i 300 sjedala, a samo jedno ima više od 2 tisuće. U kinima je, inače, zaposleno bilo 508 radnika, gotovo svi s punim radnim vremenom, a od prodaje ulaznica ukupno su kinematografi lani uprihodili 111,2 milijuna kuna bruto, odnosno 105,9 milijuna neto, dok su im alternativni sadržaji donijeli 1,7 milijuna kuna.

Inače, najveći broj kinematografa u Hrvatskoj je zabilježen još 1995., njih 151, od kada postupno pada, a naročito nakon gospodarske krize i lani je njihov broj prvi puta od tada porastao. Sličan je odnos i s brojem sjedala (1995. ih je bilo 55.133), a najmanje 2009. (31.936), a od 2012. broj sjedala je u porastu (lani 36.204). Posjetitelja u hrvatskim kinima najviše je bilo 1994., ukupno 4,56 milijuna, od kada kontinuirano pada, i to sve do gospodarske krize 2008., nakon čega slijedi trend rasta sve do korone. Te 2019. zabilježen je bio zapravo rekordan broj gledatelja, veći i nego 1994.-ih, ukupno 5,03 milijuna, da bi u koroni njihov broj skliznuo na 1,5 milijuna.