Jedan 41-godišnji vozač pamtit će noćnu vožnju Novim Zagrebom do kraja života, i to ne po dobrome. U ponedjeljak, 13. srpnja, oko 23.30 sati, dok je upravljao osobnim automobilom varaždinskih registarskih oznaka Ulicom Buzinski prilaz, nije ni slutio da ga promatraju policijski službenici Mobilne jedinice prometne policije. Rutinska kontrola prometa za njega se pretvorila u ozbiljan pravni problem kada su ga policajci zaustavili i zatražili dokumente na uvid. Provjerom je, naime, utvrđena šokantna činjenica – muškarac za upravljačem nikada nije stekao pravo na upravljanje vozilom, odnosno nije imao položen vozački ispit ni za jednu kategoriju.

Italija

Velika pobjeda za vozače: Isključili čak 850 kamera za brzinu zbog jedinstvenog razloga koji se provodi od 12. srpnja

Zbog težine prekršaja, nije bilo prostora za kompromis. Vozač je odmah uhićen i priveden na Općinski sud u Novom Zagrebu, gdje mu se sudilo po hitnom postupku. Zagrebačka policija u svom je priopćenju navela kako je u optužnom prijedlogu za 41-godišnjaka tražila proglašenje krivnje, novčanu kaznu od 2.650 eura te zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od tri mjeseca, koja bi stupila na snagu tek nakon što jednom položi vozački ispit. Sud je u cijelosti prihvatio prijedlog vezan uz financijsku kaznu te ga proglasio krivim i odredio mu plaćanje maksimalnog iznosa od 2.650 eura.

Iako se može činiti kao izoliran slučaj, ovaj događaj samo je vrh ledene sante ozbiljnog i trajnog problema na hrvatskim prometnicama. Upravljanje vozilom bez položenog ispita jedan je od najtežih prometnih prekršaja, a statistike pokazuju njegovu zabrinjavajuću raširenost. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, samo u prvih osam mjeseci 2023. godine zabilježeno je čak 3.418 takvih slučajeva. Iako taj broj predstavlja smanjenje od oko osamnaest posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, problem je i dalje alarmantno prisutan i predstavlja izravnu prijetnju sigurnosti svih sudionika u prometu.

Opasnost koju predstavljaju vozači bez položenog ispita nije samo teoretska, već se ogleda u tragičnim brojkama. Riječ je o osobama koje ne poznaju prometne propise i nemaju vještine potrebne za sigurno upravljanje vozilom, zbog čega često uzrokuju teške prometne nesreće. Podaci su poražavajući: tijekom 2021. godine vozači bez položenog ispita skrivili su nesreće u kojima je život izgubilo čak 36 osoba. Samo godinu kasnije, u prvih osam mjeseci 2022., bili su odgovorni za 242 prometne nesreće u kojima je bilo ozlijeđenih. Ove brojke jasno pokazuju da svaka osoba koja bez dozvole sjedne za volan predstavlja tempiranu bombu na cesti.

Sve strože kazne i oduzimanje vozila

Država je posljednjih godina pooštrila borbu protiv najtežih prometnih prekršitelja, a vožnja bez položenog ispita spada upravo u tu kategoriju. Prema važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, za ovaj prekršaj propisana je novčana kazna u rasponu od 1.320 do 2.650 eura, a kao alternativa moguća je i kazna zatvora u trajanju do 60 dana. Uz to, prekršitelju se automatski upisuje šest negativnih prekršajnih bodova i izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja, što je slučaj i s kažnjenim 41-godišnjakom. U saborskoj proceduri nalaze se i nove izmjene zakona koje bi trebale dodatno postrožiti sankcije, a jedna od ključnih novina je prijedlog da sudovi više neće imati mogućnost ublažavanja kazni propisanih prekršajnim nalozima.

Jedna od najstrožih mjera, uvedena još 2019. godine, jest mogućnost privremenog, a u nekim slučajevima i trajnog oduzimanja vozila višestrukim počiniteljima teških prometnih prekršaja, što uključuje i upornu vožnju bez položenog ispita. Ova mjera pokazuje se sve učinkovitijom, a podatak da je samo u prvoj polovici 2026. godine zbog ovakvih prekršaja privremeno oduzeto gotovo 380 vozila, govori o odlučnosti policije i pravosuđa da se stane na kraj cestovnom bezakonju. Recidivisti, odnosno osobe koje opetovano čine iste prekršaje, posebna su meta ovih postroženih mjera.

Edukacija i prevencija kao ključ uspjeha

Ipak, prometni stručnjaci neprestano upozoravaju kako represija sama po sebi nije dovoljna. Iako su visoke kazne i oduzimanje vozila nužni alati za sankcioniranje najneodgovornijih, dugoročno rješenje leži u sveobuhvatnom pristupu. To podrazumijeva kontinuiranu edukaciju od najranije dobi, ulaganje u sigurniju prometnu infrastrukturu te podizanje svijesti o posljedicama rizičnog ponašanja. Psiholozi ističu da iza teških prometnih prekršaja često stoje crte ličnosti poput impulzivnosti, sklonosti riziku i agresivnosti, što ukazuje na potrebu za ciljanim preventivnim programima. Slučaj iz Novog Zagreba stoga nije samo vijest o visokoj kazni, već i podsjetnik da je sigurnost na cestama zajednička odgovornost koja zahtijeva dosljednu primjenu zakona, ali i promjenu mentaliteta cjelokupnog društva.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske