Drugu godinu zaredom katastrofalno je stanje u hrvatskom voćarstvu. Lani je mraz uništio voćnjake sjeverozapadne Hrvatske sve do Slavonskog Broda, a to se ponovilo i ove godine. Pošteđeno je bilo tek nešto voćnjaka u Međimurju i kraj Virovitice te polovica uroda u Baranji i Slavoniji, objašnjava voćar i uzgajivač jabuka Frane Ivković. 

Da bi se zadovoljile potrebe Hrvata za jabukama, trebali bismo imati 200.000 tona, a ove godine imamo 45.000 tona. Prosječni godišnji urod je 120.000 tona, a ostalo uvozimo. Manji urod neminovno dovodi do viših cijena, koje su trenutačno dvostruko više nego lani u isto vrijeme. Jabuke su otkupljivali prošle godine po cijeni između 1,25 i 1,70 kuna bez PDV-a, a ove godine je 3,20 kuna. 

– Sad je cijena jabuka prve klase u trgovačkim centrima 9 i 10 kuna, a lani u isto vrijeme bile su upola jeftinije. Ako je jabuka u vrijeme berbe tako skupa, znam da će oko Božića biti 15 kuna, a neke sorte i po 17 kuna – upozorava Ivković. Jabuka je od voća najvažnija, najzdravija je i najviše se traži. 

I mandarina je ove godine premalo. Ima ih 25.000 tona, a uobičajeno ih je između 80.000 i 100.000 tona. Zbog toga je i mandarini visoka otkupna cijena, lani je bila dvije kune, a ove godine početkom sezone bila je i sedam kuna, a i prodaja je počela kasnije. 

Kako pišu 24 sata, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, Hrvoje Gregurić, nadovezuje se na priču voćara. 

– Manje je povrća, pa su otkupne cijene i dvostruko više nego proljetos, poput cijene salate. Glavicu sam prodavao po 1,60 kuna, a sad je tri kune. Trgovački lanci i onda su je prodavali, a i sad je prodaju po pet kuna. Na moju otkupnu cijenu dodaju PDV i maržu, pa je povrće i sto posto skuplje od cijene po kojoj sam im ga prodao. Kad trgovački centri imaju puno robe, ucjenjuju proizvođače da spuste cijene – objašnjava Gregurić. Suša je bila gotovo 70 dana i oni koji su navodnjavali, a imali su sreće da ih nije pogodila tuča, sad imaju povrća. 

Njihove priče potvrđuje i letimičan pogled na tržnice u većim hrvatskim gradovima. Prošlog tjedna nije bilo kelja i skupo se plaćao, a sad ga ima puno. Povrće će, predviđaju trgovci, pojeftiniti jer je počelo stizati iz Dalmacije i Istre. U Dalmaciji su sadili mjesec dana kasnije nego mi na kontinentu i kupusnjača će imati cijele zime – priča prodavač sa slavonskobrodske tržnice. Slično zbori i Josip Božanić, koji dodaje da je dobro što je prekupaca sve manje, pa voće i povrće sa slavonskih njiva i iz voćnjaka dolazi u prvi plan.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost