Za pravu malu revoluciju u slavonskoj poljoprivredi zauzeo se Marko Pipunić, vlasnik Žita Osijek. Govoreći na temu 'Može li Slavonija globalno' na konferenciji Poslovnog dnevnika Snaga hrvatske hrane u Osijeku, Pipunić se založio za preusmjeravanje prerade svinjskog mesa s tradicionalnih kulena na pršute.

„Mi nikome u svijetu nismo bitni i stranci sigurno neće dolaziti u Slavoniju zbog tog našeg specijaliteta od kojeg ih boli trbuh jer je pun soli, dima i paprike. Takav  proizvod nije zanimljiv drugim tržištima.  Stranac želi pršut, a ne samo kulen. Moramo biti konkurentni i napraviti premium standardizirane proizvode kakve  kupac u svijetu želi i prepoznaje“, poručio je slavonskim tradicionalistima Pipunić. Tvrdi da bi se  dodana vrijednost kroz pršut, tvrdi sir i dobra vina mogla mjeriti u desecima milijardi kuna.

Pipunić se svojim planom ne namjerava čekati, bez obzira hoće li za to dobiti neku pomoć države ili ne. Najavio je da dogodine počinje graditi suvremeni prezentacijski centar, čiji nacrt je prikazao okupljenima, a još ove godine  trebao bi za njega dobiti građevinsku dozvolu. U planu je da kroz taj centar prođe po 200 000 turista godišnje. Na Pipunićevim  projektima, čija bi realizacija mogla značiti potpuno turističko i gastronomsko repozicioniranje Slavonije,  radi tim od 50 inženjera u nekoliko zemalja.   

Pipunić računa da  Slavonija ima potencijal uzgojiti dva milijuna svinja godišnje, odnosno proizvesti četiri milijuna pršuta, što bi u narednih pet godina donijelo 5,7 milijardi kuna dodane vrijednosti. Za usporedbu, Talijani godišnje proizvedu 40 milijuna pršuta, Francuzi 50 milijuna a Španjolci 80 milijuna komada.

Također, Pipunić pod brendom 'Slavonija' planira i proizvodnju tvrdog sira tipa Grana Padano, jer on  može podnijeti transport u bilo koji  dio svijeta.  Francuzi godišnje proizvedu 500.000 tona tvrdog sira, a Hrvati tek 1.538 tona.  Za jedan kilogram takvog sira treba 13 litara mlijeka.

 Photo: Marko Mrkonjic/PIXSELL

„Tehnologiju za sve te proizvode ćemo kupiti, jer 85 posto kvalitete ionako ovisi o sirovini. Sve ovo o čemu govorim je prilika za mlade ljude, želim ih zadržati u Slavoniji. Asocijacija na našu regiju više ne smiju biti samo komarci i politika. Nije nemoguće Slavoniju napraviti globalno atraktivnom, pa i Toscana je počela sa svojim brendiranjem tek 1969.", podsjetio je Pipunić.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Njegovi suradnici iz zagrebačkog Horwath Consultinga iznijeli su na konferenciji da Slavonija zaostaje 20 godina za turističkim i poljoprivrednim regijama Europe. Kao problem je istaknut nedostatak reformi i vizije, a rješenje je brendiranje ruralne proizvodnje. „Bordeaux godišnje ima 27 milijardi eura prihoda od industrije vina, Parma ima 2,6 milijarde eura od sira. Oni su uspjeli stvoriti  globalne brend regije. Uz turističko, važno je i gastronomsko iskustvo“, rečeno je.

U nastavku je Tajana Krička, dekanica Agronomskog fakulteta u Zagrebu održala prezentaciju pod nazivom Potencijal proizvodnje biomase i bioenergije u poljoprivredi RH. "Hrvatska zbog nebrige o biomasi godišnje zapali ili uništi ekvivalent od skoro milijuna tone nafte.  Negoduje se zbog činjenice da bi određeni postotak neobrađene zemlje trebalo prepustiti proizvodnji za biomasu. Isto tako,  sve su češći negativni napisi o biogorivu, iako je to put u smanjenje energetske ovisnosti, koji pritom stvara nova radna mjesta i smanjuje zagađenost“, rekla je Krička.