Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Vlahušić: Pacijentima iz EU dati jednaku uslugu za nižu cijenu

Autor: Marija Crnjak
28. prosinac 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Slovencima i Talijanima za sada je za liječenje najprivlačnija Istra, no ‘bolesnih’ turista ima u svim obalnim županijama a i stomatolozi iz Samobora na stolici često imaju Slovence

Val poskupljenja zbog uvođenja eura u Sloveniji neće naše susjede dovesti samo u kupovinu živežnih namirnica, već bismo mogli očekivati i znatan broj takozvanih vikend-pacijenata koje će u Hrvatske poliklinike i lječilišta dovesti niža cijena zdravstvenih usluga.
Stomatologija, protetika i estetska kirurgija, grane medicine koje i sad bilježe znatan broj stranih pacijenata, pritom će najviše profitirati, no ovisno o tome kakva će poskupljenja zahvatiti Sloveniju svoj dio kolača mogli bi dobiti i laboratoriji ili primjerice poliklinike u kojima se obavljaju sistematski pregledi te pojedini dijagnostički pregledi. Riječ je dakako o privatnom sektoru jer javne zdravstvene ustanove još nisu na tržištu, odnosno dio usluga koji je u ponudi veže se uz police privatnog zdravstvenog osiguranja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Skuplji rendgen
Iako je od zdravstvenih usluga u Sloveniji poskupjela samo usluga rendgena u jednoj zdravstvenoj ustanovi, očekuje se da će cijene skočiti i u drugim segmentima zdravstva, a ako skok bude sličan navedenom poskupljenju rendgena od čak 85 posto, susjedna Hrvatska bit će privlačnija slovenskim pacijenatima. Danas je Slovencima, ali i Talijanima i stanovnicima drugih zapadnih zemalja u okruženju najprivlačnija Istra, no “bolesnih” turista, pogotovo u ljetnim mjesecima, ima u svim obalnim županijama, a doznajemo da i stomatolozi iz Samobora na stolcu često imaju Slovence. Bivši ministar zdravstva, Andro Vlahušić, danas ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik, ide toliko daleko da zdravstvo proglašava jednim od potencijalno najboljih hrvatskih izvoznih proizvoda. “Hrvatska ima golem potencijal sa svojih tristo tisuća zdravstvenih djelatnika, poznatim brendovima iza kojih se kriju bolnički centri, čak četiri medicinska fakulteta, škola narodnog zdravlja Andrija Štampar koji je utemeljitelj Svjetske zdravstvene organizacije”, ističe Vlahušić i podsjeća da stanovništvo Europske unije postaje sve starije i bolesnije pa će biti više liječenja.
Činjenica je osim toga da su zdravstvene usluge u EU zbog raznih ograničavajućih faktora poput skupe radne snage, opreme i prostora te visokih cijena osiguranja sve skuplje.

Val poskupljenja zbog uvođenja eura u Sloveniji neće naše susjede dovesti samo u kupovinu živežnih namirnica, već bismo mogli očekivati i znatan broj takozvanih vikend-pacijenata koje će u Hrvatske poliklinike i lječilišta dovesti niža cijena zdravstvenih usluga.
Stomatologija, protetika i estetska kirurgija, grane medicine koje i sad bilježe znatan broj stranih pacijenata, pritom će najviše profitirati, no ovisno o tome kakva će poskupljenja zahvatiti Sloveniju svoj dio kolača mogli bi dobiti i laboratoriji ili primjerice poliklinike u kojima se obavljaju sistematski pregledi te pojedini dijagnostički pregledi. Riječ je dakako o privatnom sektoru jer javne zdravstvene ustanove još nisu na tržištu, odnosno dio usluga koji je u ponudi veže se uz police privatnog zdravstvenog osiguranja.

Skuplji rendgen
Iako je od zdravstvenih usluga u Sloveniji poskupjela samo usluga rendgena u jednoj zdravstvenoj ustanovi, očekuje se da će cijene skočiti i u drugim segmentima zdravstva, a ako skok bude sličan navedenom poskupljenju rendgena od čak 85 posto, susjedna Hrvatska bit će privlačnija slovenskim pacijenatima. Danas je Slovencima, ali i Talijanima i stanovnicima drugih zapadnih zemalja u okruženju najprivlačnija Istra, no “bolesnih” turista, pogotovo u ljetnim mjesecima, ima u svim obalnim županijama, a doznajemo da i stomatolozi iz Samobora na stolcu često imaju Slovence. Bivši ministar zdravstva, Andro Vlahušić, danas ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik, ide toliko daleko da zdravstvo proglašava jednim od potencijalno najboljih hrvatskih izvoznih proizvoda. “Hrvatska ima golem potencijal sa svojih tristo tisuća zdravstvenih djelatnika, poznatim brendovima iza kojih se kriju bolnički centri, čak četiri medicinska fakulteta, škola narodnog zdravlja Andrija Štampar koji je utemeljitelj Svjetske zdravstvene organizacije”, ističe Vlahušić i podsjeća da stanovništvo Europske unije postaje sve starije i bolesnije pa će biti više liječenja.
Činjenica je osim toga da su zdravstvene usluge u EU zbog raznih ograničavajućih faktora poput skupe radne snage, opreme i prostora te visokih cijena osiguranja sve skuplje.

Zdravstveni klaster
“Stoga zemlje koje nude uslugu približno jednake kvalitete predstavljaju potencijalnu destinaciju svima koji žele jednaku uslugu za manje novca. U tom smislu Hrvatska bi mogla imati tržište od 500 milijuna ljudi, od kojih je 20 posto starijih od 60 godina”, ističe Vlahušić dodajući da je Mađarska to prepoznala i u samo jednom malom gradiću kraj granice ima više stotina stomatoloških ordinacija. Poznato je, naime, da i hrvatski građani u Mađarskoj rade protetiku jer je jeftinija nego kod hrvatskih privatnika. Vlahušić je čak za osnivanje zdravstvenog klastera, tj. udruživanje zdravstvenih ustanova s farmaceutima kako bi se spomenuti potencijal iskoristio.

Gabrić: Bitna je samo kvaliteta usluge
Zanimljivo je da Nikica Gabrić, vlasnik privatne oftamološke Poliklnike Svjetlost, primjerice, tvrdnje da će jeftinije usluge dovesti u Hrvatsku građane EU potpuno pogrešna, bar na razini cijelog sustava. Gabrić, naime, tvrdi da kad je u pitanju zdravlje cijena ne igra presudnu ulogu, već kvaliteta usluge. – Slovenski sustav zdravstva od hrvatskog je razvijeniji u mnogim segmentima i nema šanse da se Slovenci, i nakon uvođenja eura, dođu liječiti u Hrvatsku. Možda u nekim segmentima, odnosno pojedinačnim slučajevima, no to je sve estetika i welness, ništa više, kaže Gabrić i dodaje da po iskustvu njegove poliklinike 80 posto pacijenata bira najskuplje liječenje.

Autor: Marija Crnjak
28. prosinac 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close