Iako će nova Vlada uštedjeti 250 milijuna kuna odlukom da uskrati prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, za Vladu tek slijedi rješavanje još većeg problema, zahtjeva sindikata za rast osnovice plaća zaposlenih u državnim i javnim službama. Potencijalni fiskalni trošak rasta osnovice plaća procijenjen je na 1,95 milijardi kuna, ustvrdili su u svojoj analizi stručnjaci Instituta za javne financije Anto Bajo i Dijana Jurinec.

Naime, Vlada Ive Sanadera i Sindikati državnih službi su 2008. potpisali Kolektivni ugovor kojim su definirali radne odnose, radni tjedan, prava na godišnji odmor i pravo na naknadu tijekom godišnjeg odmora, dodatak na plaću, naknadu za vrijeme bolovanja i za prijevoz, pravo na sistematski, isplatu jubilarne nagrade, osnovice za plaću. U ožujku 2009. potpisan je Dodatak Sporazumu sklopljenom 21. studenog 2006. Tim dodatkom utvrđeno je da se od travnja 2009. primjenjuje osnovica za obračun plaće državnih službenika i namještenika iz 2008., u visini od 5.108,84 kuna bruto.

U dodatku je utvrđeno da će se primijeniti nova (6% viša) osnovica od 5.415,37 kuna bruto ukoliko realni BDP na međugodišnjoj razini poraste 2 i više posto u dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom). Osnovna bruto plaća (definirana Zakonom o plaćama u javnim službama te važećim kolektivnim ugovorima) predstavlja umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

U odnosu na primjenu stare osnovice, nova osnovica trebala bi rasti za 306 kuna bruto. Tako se za 240.860 zaposlenih očekuje minimalno mjesečno povećanje plaća u odnosu na staru osnovicu od 162,9 milijuna kuna, što je godišnje povećanje od 1,95 milijarde kuna, upozoravaju stručnjaci IJF-a. Napominju da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku realni rast BDP-a bio za 1,2 posto  viši u drugom, te za 2,8% veći u trećem tromjesečju 2015., a u četvrtom tromjesečju očekuje se rast veći od 2%, čime se automatski aktivira spomenuta odredba o rastu osnovica na plaću.

"Ako DZS 26. veljače 2016. objavi informaciju o rastu BDP-a iznad 2%, Vlada bi do tada trebala imati spreman prvi prijedlog plana Državnog proračuna s ukalkuliranim iznosom rashoda za zaposlene. Vlada ima tri opcije. Prva je osporiti odredbe kolektivnog ugovora i potpisanih sporazuma o rastu plaća zbog pravnih manjkavosti. Druga je tražiti od sindikata odgodu rasta osnovice plaća i rasporediti teret povećanja rasta osnovice od 6% u naredne tri godine (u svakoj godini po 2%), a treća opcija je smanjiti broj zaposlenih u državnim i javnim službama", smatraju stručnjaci IJF-a.