Vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od negativnih učinaka snažnog rasta svjetskih cijena energetskih sirovina predstavlja pravovremenu intervenciju kojom se ublažavaju inflatorni učinci i rizici od usporavanja gospodarske aktivnosti, ocjena Povjerenstva za fiskalnu politiku (PFP).

Ipak, uz konstataciju da je njegovo donošenje iz više razloga očekivano i opravdano (vanjski cjenovni šok, skori istek dijela postojećih mjera, prihvaćenost takvih potpora i na razini EU), PFP navodi i niz upozorenja.

Nabujali rashodi

“Očuvanje cijena energenata izravno doprinosi zaštiti kupovne moći kućanstava, osobito onih s nižim prihodima. Međutim, univerzalni karakter mjera podrazumijeva da koristi ostvaruju i kućanstva koja nisu nužno socijalno ugrožena, čime se umanjuje njihova redistributivna učinkovitost”, ističu u tom stručnom tijelu kojim predsjeda Sandra Krtalić. Zbog toga smatraju da bi mjere trebalo postupno preusmjeravati prema “ciljanijim” oblicima potpora, za najranjivije skupine stanovništva.

Isto tako, premda se administrativnim ograničavanjem cijena energenata kratkoročno ostvaruje i dezinflacijski učinak, taj je učinak djelomično “umjetne prirode”. Temeljni uzroci rasta cijena i dalje ostaju prisutni, pa postoji i rizik tzv. odgođene inflacije, odnosno mogućeg naglog porasta cijena nakon ukidanja mjera.To pak može negativno utjecati na stabilnost inflacijskih očekivanja kućanstava i poduzeća, naglašavaju u Povjerenstvu.

Usto se napominje da je uz već višegodišnje subvencioniranje cijena struje, plina te toplinske energije Hrvatska lani bila među četiri države EU s najvišim rastom cijena, a promatra li se razdoblje od početka 2022. do kraja 2025. među vodećih šest članica. Znatno veći doprinos ukupnom povećanju razine cijena imale su usluge koje su od početka 2022. do veljače ove godine porasle za 32,6 posto, dok su robe kumulativno u prosjeku poskupjele za 24,5 posto.

Takva kretanja potaknula su povećanja plaća i različitih oblika socijalnih naknada kako bi se očuvala njihova realna kupovna moć, ali to je ujedno znatno utjecalo na povećanje proračunskih rashoda. Podaci za 2025. još nisu dostupni, ali u PFP-u podsjećaju da su ukupni rashodi opće države već 2024. bili za više od 13 milijardi eura veći u odnosu na 2021. Najveći doprinos tolikom rastu imala su povećanja rashoda za socijalne naknade od četiri milijarde eura te naknada zaposlenima koje su u te tri godine povećane za 3,9 milijardi.

Te rashodne stavke utoliko su umnogome pridonijele produbljavanju deficita. Na razini opće države on je za 2025. projiciran na 2,9 posto BDP-a, tj. tik do granice prihvatljivosti (3 posto BDP-a) definirane u okviru Pakta o stabilnosti i rastu.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

“A to je bilo razdoblje obilježeno visokim nominalnim, ali i relativno visokim realnim rastom BDP-a”, apostrofiraju članovi tog stručnog tijela za praćenje i valorizaciju fiskalne politike i održivosti. Iako se zakonski okvir više puta mijenjao, svaki put uz deklaratorni cilj jačanja neovisnosti i uloge fiskalnog odbora, njegov utjecaj u praksi nikad nije bio velik.

Lošija proračunska slika

Kako bilo, u svjetlu netom usvojenih mjera i eventualnih dodatnih intervencija Povjerenstvo ističe njihov učinak na već opterećeni državni proračun i ukupnu fiskalnu održivost. Svako značajnije povećanje rashoda, kao i manjka opće države, pojačava pritisak na financiranje i može se očitovati u potrebi za dodatnim zaduživanjem, a onda i rastu rashoda za kamate, uz moguće negativne učinke na proračunsku poziciju u srednjem roku.

Trenutačno se fiskalni učinak mjera procjenjuje na približno 0,4 posto BDP-a. No, u PFP-u podsjećaju da pri ocjeni fiskalnih kretanja treba uzeti u obzir i da bi realni gospodarski rast mogao bi biti niži od projiciranog, kao i da bi stopa inflacije mogla premašiti očekivanu.