Dok u potrazi za novcem kojim bi pokrpala državni proračun kažnjava male ugostitelje zbog 128 kuna viška, Vladi je promaklo da joj dvije velike državne informatičke tvrtke sjede na preko 100 milijuna dolara u gotovini.

Toliko je, kako doznaje Poslovni dnevnik, skriveno keša u bilancama APIS IT-a i Fine, državne tvrtke i agencije kojima je ujedno glavni poslovni partner Ministarstvo financija na čelu sa Slavkom Linićem. Prema podacima Poslovne Hrvatske, tvrtka APIS IT je sa zadnjim danom 2012. imala kratkoročnu financijsku imovinu vrijednu 162,78 milijuna kuna i dodatnih 26,84 milijuna kuna u blagajni. Fina je pak imala 401,1 milijun kuna kratkoročne financijske imovine i 34,8 milijuna kuna u blagajni. Ukupno je to 625,57 milijuna kuna ili više od 100 milijuna dolara. To smo saznali istražujući nezadovoljstvo privatnih IT tvrtki, koje se žale da država, pravdajući se da nema novca, sve više poslova informatizacije eGoverment servisa bez troškovnika i procjene isplativosti daje upravo APIS IT-u i Fini. U IT branši pojašnjavaju da je rezultat takve politike, uz nastavak smanjenja potrošnje na IT, taj da je niz privatnih IT tvrtki na koljenima, a brojne manje privatne specijalizirane IT tvrtke već su zatvorile svoja vrata.

Nasuprot tome, prema podacima iz Poslovne Hrvatske, i Fina i APIS IT posluju pozitivno, Fina je lani povećala broj zaposlenih na 2961, a plaće u APIS IT-u, čije vlasništvo u omjeru 51:49 djele država i Grad Zagreb, rastu treću godinu za redom pa je prosječna plaća sada 10.296 kuna neto. Uz to, Fina je lani uz sve poslovne izazove u bilancu uspjela spremiti dodatnih 138,72 milijuna kuna. Financijski analitičari iz privatnog, konzultantskog i bankarskog miljea, koje smo kontaktirati o bilancama APIS IT-ja i Fine nisu bili zainteresirani govoriti službeno. Neslužbeno je njih nekoliko izrazilo iznenađenje podatkom da dvije državne IT tvrtke raspolažu sa 100 milijuna dolara gotovine.

Država nema strategije
Prvo su pretpostavili da je riječ o osiguranju za kratkoročne obveze. No, kako su one, prema podacima Poslovne Hrvatske, višestruko manje, očigledno je da to nije razlog za čuvanje tolikog novca u bilanci. Zatim su se koncentrirali na pretpostavku da se tako štite od nelikvidnosti. No, jedan od analitičara ističe da je čak i u tom slučaju riječ o vrlo neobičnom načinu vođenja financija s obzirom na ogromnu količinu novca. Pojašnjava da je financiranje poslovanja vlasničkim kapitalom najskuplje te da slučajevi kad takva imovina dugo stoji u bilanci ukazuju da tvrtke ne znaju u što bi taj novac uložile, odnosno nemaju jasnu strategiju.Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić kaže da ga ne bi iznenadilo da se otkrije da i druga javna poduzeća raspolažu s velikim iznosima gotovine. Napominje da Vlada sigurno zna da taj novac stoji u bilancama APIS IT-a i Fine, te da to otvara šire pitanje kako država upravlja svojim novcem, isto kao što se dosad učestalo problematiziralo upravljanje kreditima i državnom imovinom. "Vladu zapravo treba pitati zašto se zadužuje kad zna da u svojim tvrtkama ima novca", kaže Jurčić.

Iz Vlade i Ministarstva financija do zaključivanja broja nismo dobili komentar. Darko Parić, pomoćnik ministra Uprave za e-Hrvatsku, koji koordinira projekte eGovermenta, odbacuje pak kritike privatnih IT tvrtki tvrdeći da nema strategije po kojoj su se fokusirali na APIS IT i Finu. "Država nema novca i to stoji, ali ne možemo mi sve raditi s dvije tvrtke i to je izvučeno iz konteksta. A to odakle pak APIS IT-u i Fini toliki novac u bilanci, čemu služi i kako se nagomilao to treba pitati njih", kaže Parić. Iz Fine odgovaraju da su lani završili provedbu trogodišnje tranzicijske strategije koja je uključivala pretvaranje negativnog u pozitivno poslovanje, program zbrinjavanja viška zaposlenika, outsourceing i kontrolu troškova i investicija. "Investicije su u posljednje tri godine bile dvostruko manje u odnosu na troškove amortizacije, što je rezultiralo povećanjem novčanog toka, odnosno povećanjem kratkotrajne financijske imovine", kažu u Fini.

Treba im umjesto kredita
Predsjednik uprave APIS IT-a Hrvoje Somun odbacuje kritike privatnih IT tvrtki. Tvrdi da statistika pokazuje da APIS IT nema značajni udio u ukupnoj državnoj IT potrošnji, jer po njihovim izračunima on iznosi manje od 10 posto. Pojašnjava da im treba oko 190 milijuna kuna gotovine u bilanci zato što bi im uzimanje kredita od banaka usporilo provedbu projekata i stvorilo dodatne troškove."APIS IT tijekom godišnjeg ciklusa često mora financirati određene projekte koji se financijski isplate tek kroz dulje razdoblje te je s toga potrebno da posjeduje određenu financijsku zalihu", tvrde u APIS IT-u.