Nakon baražne vatre kritika i ne jedne afere vezane uz prodaju dugova, Vlada je u javno savjetovanje pustila prijedlog zakonskog paketa kojim će se regulirati otkup i naplata potraživanja s ciljem zaštite potrošača.

Mijenjaju se dva propisa, zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju i o potrošačkom kreditiranju, a predlaže se i jedan novi propis o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja.

Javno savjetovanje trajat će do 26. kolovoza, a plan je da se 14. rujna sa sjednice Vlade paket izmjena uputi pred saborske zastupnike.

Učestale pritužbe
Prema riječima ministra financija Marka Primorca Vlada je paket predlaže “s obzirom na učestale pritužbe građana”, a rješenje je ocijenio sveobuhvatnim i optimalnim. Dakle, zakonskim izmjenama uređuje da kupoprodaja neprihodujućih kredita, tzv. NPL-ova, odnosno potraživanja koje banke ne mogu naplatiti radi čega ih prodaju raznim agencijama. Osim bankovnih, zakon će urediti i ostala otkupljena potraživanja koja se dominantno odnose na račune telekoma i komunalije. Dugovanja za poreze neće se smjeti prodavati.

Najvažnije novosti zakonskog rješenja odnose se na bolju zaštitu dužnika prije, ali i nakon kupoprodaje dugovanja. Upravo se na taj segment odnosilo najviše kritika: od neobavještavanja dužnika o prodaji potraživanja do nerijetko i agresivnog pristupa nereguliranih agencija u pokušaju da naplate dug.

Sada se uvodi obveza licenciranja servisera neprihodonosnih kredita, kao i nadzor nad radom subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja. Zaštita dužnika prije kupoprodaje uključuje, uz postojeće, dodatne mjere za olakšavanje otplate kredita, uz obvezu njihove ponude prije kupoprodaje, a ne samo prije ovrhe, kao što je dosad.

Primorac ističe da se predlaže obaveza obavještavanja o namjeri kupoprodaje, a predviđaju se prekršajne odredbe u slučaju nepoštivanja njegovih odredbi. Uz postojeće mjere cjelokupnog ili djelomičnog refinanciranja duga te izmjena prethodnih uvjeta ugovora o kreditu, poput produljenja roka otplate, promjenu tipa kredita, odgodu plaćanja cijelog ili dijela obroka ili anuiteta za određeno razdoblje te promjenu kamatne stope, lepeza se širi na ponudu odgode plaćanja, djelomičnu otplatu, konverziju valute te djelomičan oprost i konsolidaciju duga.

“Oni koji prodaju kredite, dakle banke, nemaju obavezu nuđenja svih ovih mjera i elemenata, ali moraju dokazati da su ponudili konkretnu mjeru, to jest neku od ovih mjera, te da su pokušale riješiti problem potrošača prije same kupoprodaje”, napomenuo je Primorac dodavši da će se dužnika morati izvijestiti o izvršenoj kupoprodaji dugovanja.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Zaprimajući pritužbe građana, shvatili smo da dio agencija ne pruža niti osnovne informacije, odnosno da prilikom kupoprodaje banke ne obavještavaju krajnje dužnike kome su prodali potraživanje, pa potrošači na kraju nisu svjesni komu su dužni”, pojasnio je Primorac.

Za nadzor subjekata u segmentu kupoprodaje i servisiranja neprihodonosnih kredita nadležna će biti Hrvatska narodna banka (HNB), a za ostala potraživanja Financijski inspektorat. Obje institucije imat će mogućnost izricanja nadzornih mjera i pokretanja prekršajnog postupka.

Kontakt isključivo dužnika
Kada je komunikacija oko servisiranja duga u pitanju, agencije će smjeti kontaktirati isključivo dužnika, a ne njegovu obitelj, prijatelje ili poslodavca, i to najviše jednom mjesečno,osim u iznimnim slučajevima, primjerice ako je riječ o nuđenju povoljnijih uvjeta od postojećih. Pritom će kontakt biti moguć samo radnim danom od 8 do 20 sati, a strogo je zabranjeno “kucanje na vrata”, odnosno posjećivanje u domu.

Svjestan da se radi o finom balansu uređivanja tržišta i moralnog hazarda, Primorac je apostrofirao potrebu svijesti o tome da se zakonodavnim okvirom ne smije djelovati poticajno na one koji su neuredni u izvršavanju svojih obaveza. Pri izradi zakona, dodaje, vodilo se računa da izvorni dužnik nakon kupoprodaje ne smije doći u nepovoljniji položaj od onog u kojem je bio prije prodaje potraživanja.

“Ukoliko se utvrdi da je došao u nepovoljniji položaj, prodavatelj potraživanja, ali i kupac, praktički solidarno imaju odgovornost”, izjavio je Primorac. Kada zakonske izmjene stupe na snagu, primjenjivat će se na sve otkupljene kredite i potraživanja, postojeće i buduće.