Izjavom da se s obzirom na razine na kojima su danas euribor i libor u budućnosti može očekivati i rast rata kredita u eurima, i to bitno veći nego što mnogi ljudi očekuju, guverner HNB-a Boris Vujčić potaknuo je u medijima žustre rasprave kad bi se to moglo dogoditi.

Pa su zaredali komentari zašto se to ne očekuje barem idućih godinu ili dvije. Iako se mogao steći dojam sukobljavanja prognoza guvernera i analitičara, Vujčić je time zapravo problematizirao Zakon o potrošačkom kreditiranju. Točnije, odredbu tog zakona koja banke obvezuje na korištenje samo jednog referentnog parametra (varjabilnog dijela) promjenjive kamatne stope, a velika većina banaka na kraju se odlučila upravo za euribor (i libor). Nemojte poslije reći da nisam rekao, podsjetio je aludirajući na slučaj CHF-kredita.

Naravno, od kritike loših zakonskih rješenja nema mnogo koristi kad se ona donesu tj. ne spriječe. S tim u vezi uskoro bi se mogao pružiti novi test jer Vlada trenutno priprema nove zakonske zahvate kojima namjerava smanjiti razinu zakonskih zateznih kamata. Nakon što je lanjski pokušaj da se područje kamata objedinjeno uredi kroz Zakon o kamatama neslavno odbačen, Vlada se odlučila visinu zateznih kamata riješiti izmjenama Zakona o obveznim odnosima.

Na tim zakonskim izmjenama trenutno radi tim Ministarstva pravosuđa predvođen pomoćnicom ministra Renatom Duka. U bankarskim se redovima u strahu od izbornih računica Vlade pribojavaju i da bi smjer tih izmjena opet mogao biti dvojben (kao i nacrt ZOK-a) i s aspekta istodobnog ograničavanja, tj. dodatnog zaoštravanja ograničenja ugovornih kamatnih stopa. Nakon lanjske epizode sa ZOK-om, i iz Europske komisije se navodno već preventivno raspituju o intervencijama u ZOO.

Riječ ekonomista

Željko Lovrinčević, EIZG 
Vezivanje kamata za euribor bio je prirodni odabir jer sustav euriziran. Ljudi naprosto ne vjeruju u kunu, ne štede u njoj, zato se nije razvilo tržište niti kreirao referentni kamatnjak jer se domaća valuta nije nametnula. No, problematično je bilo temeljiti cijeli 'benchmark' na povijesnom eksperimentu koji se sada događa u Europi kad su kamatne stope povijesno niske, gotovo na nuli. Nitko ne zna kako će se to završiti; može se dogoditi inflacija, ali i da kroz tri godine prosječne kamate na kredite budu 2,5 posto više kad se referentne vrate na dugoročne prosjeke. HNB i danas drži politiku 'low profile', kao ranije sa frankom, i u ulozi tehničkog promatrača pušta Vladi da donosi rješnje koja su često neustavna. Takva politika nužno se za par godina vraća kao bumerang i potom stvara pritisak na monetarnu politiku, poput mogućeg udara na devizne rezerve u slučaju franka. Vjerujem da će i euribor doći na agendu za oko tri godine. 

Luka Brkić, FPZG
Ono što je guverner rekao činjenično stoji. Ti krediti su kontaminirani, ali legalni bankarski. Ne postoji nikakav siguran način predviđanja kada bi kamatne stope mogle porasti, no ako su euribor i libor povijesno niski, za očekivati je rast. To se neće dogoditi u kratkom roku, ali hoće u srednjem. Nema lakog rješenja tog problema, ali bi bilo dobro da guverner otvara prostor za raspravu o monetarnoj politici umjesto da odgovara na prozivke zbog franka.