Ministar pravosuđa Orsat Miljenić potvrdio je za Jutarnji list da njegovo ministarstvo priprema izmjene Zakona o obaveznim odnosima u dijelu koji se odnosi na zateznu kamatu. Zatezna će se kamata, najavljuje ministar, smanjiti jer je previsoka.

Razmatramo nekoliko modela njezina izračuna i još nismo odlučili koji ćemo model odabrati – rekao je ministar.

Zatezna kamata obračunava se u slučajevima kad dužnik kasni u ispunjenju ugovorenih financijskih obaveza, znatno je veća od redovne, komercijalne kamate, a tijekom proteklih pet godina gospodarske krize na svojim su je leđima iskusili mnogi hrvatski građani, ali i tvrtke i druge pravne osobe. Zahvaljujući visokim zateznim kamatama iznos koji dužnik mora vratiti ponekad nabuja do cifre višestruko veće od glavnice duga. Dužnik nerijetko dospijeva u blokadu, a vjerovnik ne može naplatiti tako nabujala potraživanja.

Iskustva iz EU

Zatezna kamata obračunava se za svako tekuće polugodište i ovisi od eskontne stope Hrvatske Narodne banke koja je bila na snazi zadnjeg dana prethodnog polugodišta. U prvoj polovici ove godine zatezna kamata u Hrvatskoj iznosi 12,14 posto, neznatno niže nego u zadnjoj polovici prošle godine kad je iznosila 12,29 posto.

Među članicama EU Hrvatska ima najveću zateznu kamatu i jedina je država Unije u kojoj dužnici plaćaju zateznu kamatu veću od 12 posto. Uz Hrvatsku samo još četiri države Unije, i to sve iz reda novijih članica, imaju zateznu kamatu od 10 i više posto: Bugarska i Poljska 10%, Mađarska 10,10% te Rumunjska 11,50%.

Zakonski prijedlog

U čak 20 od ukupno 28 članica EU zatezna kamata kreće se između 8 i 8,50 posto. Najmanju zateznu kamatu u EU, 8,05%, u zadnjoj polovici prošle godine imala je Češka.

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Tri države EU, Austrija, Slovačka i Švedska, imaju zateznu kamatu između 9 i 10%.

Međutim, ministra Miljenića bi, ako ne požuri sa zakonskim izmjenama kojima bi se napokon smanjila zatezna kamata za dužnike, mogao preteći HDZ. I u toj stranci, potvrdila je europarlamentarka HDZ-a Ivana Maletić, pripremaju zakonski prijedlog o smanjenju zateznih kamata.

Još uvijek razrađujemo prijedlog zateznih kamata i razgovaramo stopi nešto većoj od 8 posto. Valja imati na umu da ona ne može biti biti ispod referentne stope Europske centralne banke koja iznosi 8 posto, rekla je Ivana Maletić.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje, međutim, kaže da valja biti vrlo oprezan kad se visina zatezne kamate u Hrvatskoj uspoređuje s onima u ostalim članicama EU.

Kreditni rizici

Hrvatska se u tome smislu, tvrdi Šonje, može uspoređivati s Bugarskom, Češkom, Mađarskom Poljskom i Rumunjskom, s tim da su od tih zemalja valutni, kreditni i ostali rizici u Češkoj i Poljskoj niži nego u Hrvatskoj. Na našu napomenu da Češka ima najmanju zateznu kamatu u EU, Šonje kaže:

– Češka je, na našu žalost, u puno toga drukčija od Hrvatske. No, stanovitog prostora za smanjenje zateznih kamata u Hrvatskoj sigurno ima, ali pravilo je da zateznu kamatu ne možete spustiti previše, jer ona mora imati penalizirajući karakter, tj. mora biti veća od redovne kamate i imati učinak kazne za neuredne dužnike – tvrdi Šonje.