Vladinom prijedlogu povećanja plaća dužnosnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) prethodilo je smanjenje plaća zaposlenih u tim službama i ustanovama, upozorava Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN).

Sindikat smatra da Vlada svojim prijedlogom zaposlene u tim službama dijeli na dobro plaćenu elitu i, kako se navodi u priopćenju SDLSN-a, "stoku sitnog zuba kojoj je oduzela materijalna prava i smanjila plaće".

Vlada je s prve ovogodišnje sjednice Saboru uputila tri zakona kojima se, među ostalim, povećava koeficijent za izračun plaća ravnateljima zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te njihovim zamjenicima i pomoćnicima.

Dužnosnicima istog ranga postaju ravnatelji Zavoda za posredovanje pri zapošljavanju, Središnjeg registra osiguranika te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU te njihovi zamjenici i pomoćnici. Status državnog dužnosnika daje se i predsjedniku Savjeta za nacionalne manjine.

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić obrazložio je da se povećanje plaća i usklađivanje statusa dužnosnika predlaže zbog značajne uloge ustanova kojima su na čelu i povećanog opsega poslova u predstojećim reformama i obvezama vezanim za ulazak Hrvatske u EU.

SDLSN smatra da je upravo Mrsić "zaslužan" za činjenicu da zaposleni u HZZ-u i mirovinskom osiguranju u kolektivnim ugovorima više nemaju dodatak za vjernost poslodavcu koji je iznosio maksimalnih 10 posto. Za rušenje plaća zaposlenika u agencijama pobrinula se upravna inspekcija Ministarstva uprave, dodaju u sindikatu te navode da je odmah potom uslijedila legalizacija bespravnih koeficijenata ravnatelja javnih službi ili njihovo povećanje kroz korekcije uredbe o koeficijentima u javnim službama ili zakona kojim se reguliraju plaće dužnosnika.