I dok je široj javnosti najkontroverzniji dio javnog natječaja za mobilne usluge i mobitele vrijednog 40 milijuna kuna to što Vlada usred krize nabavlja pametne mobitele, poduzetnici su nezadovoljni time što su uvjetima natječaja unaprijed eliminirani svi potencijalni ponuđači osim Hrvatskog telekoma i Vipneta.

Državni ured za središnju javnu nabavu u petak je petim pojašnjenjem natječaja poručio jedinom preostalom konkurentu spomenutom dvojcu, Tele2, da će njegova ponuda unaprijed biti proglašena nevažećom zbog nacionalne sigurnosti.

Strah od špijunaže?
Tele2 Hrvatska billing, odnosno obradu naplate usluga o svojim korisnicima obavlja u inozemstvu, a također i njihov međusobni internetski promet ne razmjenjuje unutar Hrvatske, primjerice preko Croatian Internet eXchangea u Zagrebu. Vlada se stoga boji moguće špijunaže ministarstava i drugih državnih institucija. No, iako bi Tele2 po uvjetima po kojima je dobio dozvolu za rad sve to morao raditi u Hrvatskoj, bivša Vlada je 2008. novim Zakonom o elektroničkim komunikacijama trećem mobilnom operateru to omogućila. Drugim riječima, Tele2 radi po zakonu, ali to nije dovoljan argument da bi se mogao natjecati za ovaj posao! Stručnjaci komentiraju da je Tele2 otpao jer nije za 150 milijuna kuna kupio LTE frekvencije kako su to učinili HT i Vipnet. Nezadovoljni su i trgovci i distributeri mobitela koje je Vlada elimirala iz natječaja time što u jednoj nabavi traži i mobitele i mobilne usluge. I dok bi mobilne usluge za tako velikog korisnika mogle ponuditi tek tri tvrtke-operatera, mobitele Vladi može prodati na desetke tvrtki.

Jedan od većih trgovaca mobitelima, koji je želio ostati anoniman, izjavio je da ne razumije kakve veze ima kupnja uređaja s kupnjom usluga i da mu se čini da Vlada na taj način ne promiče tržišno natjecanje i želi obaviti najpovoljniju nabavu. Sugovornik dodaje da postoji toliko široka ponuda pametnih mobitela da trgovci mogu parirati operaterima za koje smatra da su nelojalna konkurencija jer subvencioniraju  mobitele. Agencija IDC Adriatics navodi da su samo za pametne mobitele Hrvati lani izdvojili 859,5 milijuna kuna. Trgovci mobitelima ističu da su i druge zemlje podupirale subvencioniranje mobitela dok se trebalo povećati korištenje mobilnih usluga, ali ne i kad je tržište sazrilo ili kad su se pojavili domaći proizvođači. Navode primjere Južne Koreje i Finske gdje je zabranjen dio ili pak svaki oblik subvencija prodaje mobitela.

Regulatori šute
Prilikom nedavnog otvaranja prve hrvatske tvornice LED televizora pitali smo i Miroslava Huzjaka, čelnika M San grupe, jedine domaće tvrtke s vlastitim brendom mobitela i prve koja je najavila da će proizvesti hrvatski pametni mobitel, što misli o natječaju, ali je odbio komentirati. U sektorskom regulatoru Hakomu, koji inače sprječava državna tijela i javne tvrtke da spajaju natječaje za mobilne i fiksne usluge zbog eliminacije konkurencije, kažu da ne mogu ništa jer nisu nadležni za trgovinu mobitelima. U Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja ističu da kad je riječ o natječajima treba što većem broju ponuditelja osigurati pristup i mogućnost natjecanja. No, dodaju da imaju premalo informacija o ovom natječaju da bi ga mogli komentirati. U Vladi su nas preusmjerili za komentar na Državni ured za središnju javnu nabavu, koji nas uvjerava da mobiteli čine samo pet posto vrijednosti ove nabave ili oko 2 milijuna kuna. Kako po natječajnoj dokumentaciji država traži više od 10.000 mobitela ispada da će ih po komadu dobiti u prosjeku za manje od 200 kuna.

Stručnjaci koje smo kontaktirali se pitaju je li to realna procjena ako se zna da Vlada traži nove modele mobitela od kojih dio mora imati ekran osjetljiv na dodir i mora raditi na 4G mrežama."Mobiteli su u postupak uvršeni samo kao prateća oprema kojom se realiziraju usluge, a sukladno članku 2. Zakona o javnoj nabavi, točka 25., Ugovor o javnoj nabavi čiji su predmet i roba i usluge u smislu Dodatka II. Zakona smatra se ugovorom o javnim uslugama ako vrijednost tih usluga prelazi vrijednost robe obuhvaćene tim ugovorom", pojašnjavaju iz državnog ureda rupu u zakonu zbog koje je sve legalno. Konačno, u branši se komentira da je zanimljivo i što Vladin natječaj treba biti zaključen do 20. lipnja, desetak dana prije pristupanja EU nakon čega se očekuje da će cijene mobilnih usluga i mobitela biti pod dodatnim pritiskom. Ugovor s HT-om, koji trenutačno pruža ovu uslugu vladi, isteći će tek 29. srpnja, odnosno mjesec dana nakon pristupanja EU.