Vlada bi trebala u siječnju 2013. godine napokon predstaviti novi zakon o ugljikovodicima. Riječ je o temeljnom zakonskom aktu koji bi trebao regulirati sve detalje vezane za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Hrvatskoj te pritom osigurati znatno veću zaradu za Republiku Hrvatsku nego što je dosad bio slučaj, piše Večernji list.

Upravo zato trebao bi biti podloga raspisivanju međunarodnih natječaja za koncesijske ugovore i više stotina milijuna eura vrijedne investicije koje bi iz njih proizašle. Riječ je zasigurno o najiščekivanijim natječajima u Hrvatskoj, a svoj interes već je objavilo desetak svjetskih naftnih kompanija, navodi Večernji.

Ipak, zakon treba promatrati i u kontekstu vlasničkih nesuglasica između hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a u nacionalnoj naftnoj kompaniji Ina. U tom kontekstu zakon o ugljikovodicima dio je nove strategije hrvatske Vlade da svoje strateške interese u energetici zaštiti i mimo vlasničkog udjela u strateški važnim poduzećima.

Stoga je već donesen Zakon o energiji koji je Vladi dao ovlasti da propisuje obveze modernizacije strateških energetskih objekata, a zakonom o ugljikovodicima trebao bi biti osiguran znatno napredniji sustav gospodarenja tim rudnim bogatstvima, ponajprije liberalizacijom tržišta i osiguranjem pravne sigurnosti ulagača. Toga u aktualnom zakonu nema, što je rezultiralo time da u razvoj nalazišta nije ulagao nitko osim Ine.

Taj polustoljetni monopol sad je trebao biti prekinut, pa iako novi zakon neće ni po jednom stavku stavljati Inu u neravnopravan položaj u odnosu na konkurenciju, logično je pretpostaviti da je riječ o formi pritiska na mađarsku tvrtku koja Inom upravlja na način kojim Vlada nije zadovoljna, piše Večernjak.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.