Izmjenama Strategije prostornog uređenja iz 1997., koja u Hrvatskoj predstavlja osnovni dokument za planiranje razvoja i prostornih planova županija i gradova, Vlada će pokušati zaobići opstrukcije koje velikim projektima postavljaju lokalne i regionalne uprave. Pojasnio je tako jučer sam premijer Zoran Milanović na sjednici Vlade nove strateške okvire za prostorno uređenje.

Autoceste u brze ceste
U cestovnom prometu kao najveće novosti ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš predlaže promjenu kategorizacije trasa iz autoceste u brzu cestu, što slijedi za prometnicu Zagreb – Sv. Helena – Koprivnica i Zagreb – Bjelovar, a najavljuje i korekciju trasa Šibenik – Knin i dio oko Zadra, čvor Rijeka, te varijantno rješenje autoceste Zagreb – Dubrovnik – čvor Osojnik. U projekcijama za željeznički promet, u kojemu slijede velike investicije u narednom razdoblju, ističe se orijentacija prema prometnim koridorima koji iz Europe vode prema hrvatskim jadranskim lukama i koridorima koji povezuju velike luke, od Pule od Ploča. To bi se postiglo gradnjom i modernizacijom pruga od istarske i ličke do proboja kroz Učku, Velebit, Kapelu i druge planinske barijere. U strateškom dokumentu se navodi i kako je prethodnim sustavom bio rezerviran prostor u posavskom koridoru za željeznicu druge generacije, odnosno većih brzina, ali se navodi da tek treba provjeriti ima li Europa i dalje interes za taj koridor. Što se revitalizacije pomorskog prometa tiče, luka Rijeka ostaje prva glavna hrvatska luka, a Ploče se prvenstveno razvijaju za potrebe BiH, dok ostale luke od Dubrovnika, Splita, Šibenika, Zadra i Pule daljnji razvoj po strategiji trebaju temeljiti na specijalizaciji.

Zahtjevi za novim prostorom prisutni su samo u  tri luke – Rijeka, Ploče i Split. Ministrica graditeljstva dopune je u Strategiji posebno najavila i za industrijsku luku Plomin, te luku otvorenu za međunarodni promet Šibenik.U riječnom prometu, pak, procjenjuje se velik potencijal razvoja te grane, pa se izdvaja, primjerice, luku Metković koja bi uz pravilno uklapanje u sustav luke Ploče mogla imati važnu ulogu u razvoju intermodalnog transporta na TER i TEM pravcu. Navodi se i veliki potencijal korita rijeka Dunav, Sava i dijela Drave, čijim bi se prostornim povezivanjem sa željezničkim i pomorskim prometom moglo osigurati mrežu za prijevoz tereta za koju interes iskazuju i susjedne države.  U zračnom pak prometu poseban fokus daje se na što bolju pokrivenost u turističke svrhe, pa se, primjerice, predviđa gradnja manjih zrakoplovnih luka na većim otocima – Hvaru, Korčuli, Visu, Mljetu, Lastovu, Rabu, Pagu, Dugom Otoku, ali i kod Imotskog, Karlovca i Slavonskog Broda. 

Trase naftovoda i plinovoda
Značajne izmjene u prostornom planiranju predviđa se za trase naftovoda i plinovoda, pri čemu će se posebice voditi računa o tome da se osigura da Hrvatska ne ovisi o jednom dobavljaču. Konkretno, osim opskrbe plinom iz Rusije, sugerira se potpora projektu Adria LNG, koji uključuje novi plinovod, pristan i terminal, a istodobno i realizacija projekta Sjeverni Jadran koji daje osnovu za širenje plinske mreže u Istri i Primorju, te u Dalmaciji. Energetski sustav dopunjen je lokacijom TE Slavonski Brod i TE Plomin.