Vlada je u srijedu prihvatila prijedlog stečajnog zakona, kojim se u taj zakon integrira predstečajnu nagodbu, a njime želi i ubrzati stečajne postupke.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić objasnio je da Vlada predlaže da predstečajne nagodbe postanu dio stečajnog zakona, što bi ih trebalo ubrzati.

"Hrvatska je od 28 članica EU-a na 24. mjestu po brzini stečaja. Dok je prosjek njegova trajanja u EU-u godinu i pol dana, u Hrvatskoj je to tri godine pa je Vlada uvela predstečajne nagodbe kao jedno od rješenja za ubrzavanje", rekao je Miljenić.

Koncepcijski se predstečajne nagodbe zadržavaju, ali uz određene izmjene. Tako Vlada, uz uvođenje predstečajnih nagodbi u stečajni zakon, uvodi i isključivu nadležnost Trgovačkog suda, a Financijska agencija (Fina) ostaje agent suda.

Razlozi za otvaranje predstečajnih nagodbi su prijeteća nesposobnost za plaćanje i nesposobnost za plaćanje koja nije trajna. Vlada sada prijedlogom stečajnog zakona razrađuje te uvjete, pa primjerice kao razlog za pokretanje predstečajnih nagodbi uvodi kašnjenje u isplati plaća duže od 30 dana te iznos evidentiranih neizvršenih osnova 20 posto veći u odnosu na prethodnu godinu.

Predstečajni bi se postupak, prema Vladinu prijedlogu, mogao pokretati na zahtjev dužnika i vjerovnika, s time da se dužnik mora suglasiti, a sud mora o pokretanju postupka odlulčiti u roku osam dana od zahtjeva. Vlada predlaže i napuštanje obveze objave pokretanja postupka u Narodnim novinama.

Kako bi se u predstečajnim postupcima izbjeglo napuhavanje obveza da bi se stekla veća prava u samom postupku, uvodi se mogućnost njihova osporavanja vjerovniku, ali i dužniku i povjereniku nagodbe.

Vlada predlaže maksimalni rok od 120 dana za provedbu predstečajne nagodbe, koju za dodatnih 90 dana može produžiti samo sud, a uvodi se i obveza odlučivanja o državnim potporama. Uuduće bi se tako moralo utvrditi je li odustajanje države od potraživanja u predstečajnim nagodbama državna potpora.

inovativan model

Superbakterije sve su veća prijetnja, a hrvatski znanstvenici nude novo rješenje

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

Vlada predlaže i obvezu rezervacije sredstava za plaće radnicima, uz prijetnju prekida predstečajne nagodbe.

Što se tiče samog stečaja, Vlada predlaže davanje ovlasti sudu da ga otvori po službenoj dužnosti, ako ne uspije predstečajni postupak ili ako blokada traje duže od 120 dana. "Do sada, prijetnja kaznenom odgovornošću upravama koje ne pokrenu stečaj u praksi nije bila dovoljno jaka, pa su tvrtke nastavljale raditi i proizvoditi nered na tržištu", kaže ministar Miljenić.

Vlada predlaže i izdvajanje dijela sredstava koji pristižu u tvrtku u blokadi za troškove eventualnog stečajnog postupka. Stečani upravitelji bi se prema Vladinu prijedlogu birali automatski, s liste stečajnih upravitelja.

Stečajni zakon donesen je u svibnju 1996., stupio je na snagu 1. siječnja 1997. i otada je izmijenjen i dopunjen sedam puta, sve s ciljem stvaranja uvjeta za učinkovitiju provedbu stečajnog postupka.

Vlada je danas donijela i uredbu o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojom se uvodi promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava (DPS).

Uredbom se definira formula pomoću koje se računa varijabilni DPS, koji se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, a drugi element je faktor stabilizacije kamatne stope određen u odnosu na prinose po dospijeću na državne obveznice s preostalim rokom dospijeća od pet godina.